PISMO RADNIKA Pozvali vlasti FBIH da prihvati izraelsko-kinesku ponudu

PISMO RADNIKA Pozvali vlasti FBIH da prihvati izraelsko-kinesku ponudu
Arhiva/Hercegovina.info

I posljednji djelatnici napustili su posrnuli mostarski Aluminij te su objavili priopćenje kojim optužuju vlast u Federaciji BiH i pozivaju je da prihvati ponudu izraelsko-kineske grupe koja je dostavila ponudu za ponovno pokretanje proizvodnje.

Potkraj prošle godine svih 362 djelatnika Aluminija dobilo je otkaze s različitim otkaznim rokom, a posljednjima je taj rok istekao u petak. Tek je ostalo angažirano 15- djelatnika na osiguranju kompanije i pogona.

Razočarani radnici, koji su mjesecima očekivali spas kompanije naveli su u otvorenome pismu da su prevareni, izigrani i ostavljeni, bez ikakve nade u nastavak proizvodnje u bilo kojem obliku. Pri tome su izrazili sumnju da će vlasti Federacije BiH, koja je najveći pojedinačni suvlasnik 44 posto dionica, prihvatiti ponudu izraelsko-kineskog konzorcija MT Abraham koji je zatražio najam pogona kako bi ponovno pokrenuli proizvodnju.

Predsjednik M.T. Abraham Group Amir Gross Kabiri rekao je da bi prvo pokrenuo pogon Ljevaonice, a postupno pokušao pokrenuti pogone Anoda i Elektrolize koja je najveći potrošač električne energije. 

“Posljednja ponuda koju je Abraham grupa poslala je konačna i na koju očekuju odgovor. Vlada, po našim informacija, nije razmatrala ponudu i pokušava što više otegnuti proces u kojem su ulagači na rubu odustajanja zbog zapreka na koje nailaze”, istaknuli su u pismu ogorčeni radnici.

Radnici su izrazili sumnju da se odbijanjem ponude Abraham grupe ustvari pogoduje domaćim mešetarima.

“Vrijeme će pokazati tko su ti kojima je stalo da kompanija u kojoj je radilo 900 radnika, bude zatvorena i pretvorena u privatnu svojinu mešetara, koji će postupati s njom za osobne kratkoročne interese”, ističu u pismu.

Pozvali su vlasti u Federaciji BiH da se ipak urazume i omoguće nastavak proizvodnje u mostarskoj kompaniji koja je svojedobno bila lider po izvozu u BiH i ostvarenom prometu.

Mostarski Aluminij je nakon ratnih razaranja uz potporu Hrvatske bio ponovno pokrenut 1997. godine, a prestao je raditi u srpnju pošto je isključen s napajanja električne energije zbog dugova koji su se popeli na 220 milijuna eura.

U kompaniji ukupno je bilo zaposleno oko 900 djelatnika i bila je dugo vremena najveći izvoznik iz BiH te najvažnija tvornica u Hercegovini. Njezinim gašenjem ugroženo je postojanje i velikog broja manjih kompanija koje su im bili partneri ili su se bavile obradom metala aluminija.

Uz Vladu Federacije BiH koja ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, radnici su suvlasnici isto toliko dionica, a Vlada RH suvlasnik je 12 posto mostarskog Aluminija.