Ostavku podnosi cijeli menadžment Aluminija

Cijela Uprava posrnulog mostarskog giganta Aluminija ovoga će tjedna podnijeti ostavku u nemogućnosti da dobije potporu kako bi ova kompanija, pritisnuta velikim financijskim dugovanjima i krajnje nesigurnom isporukom električne energije, mogla nastaviti raditi, što govori o iznimno dramatičnom stanju i trenucima.

Ostaju do kraja

"Pokušali smo sve što je u našoj moći. Nismo dobili potporu koju smo tražili.
Ne možemo više sami nositi taj teret, a sada je praktički isključivo na našim leđima. Nije ovo bijeg od odgovornosti i nadam se kako će se ovime konačno otvoriti oči svima kako bi se spasila ova kompanija. Kako god to razumjeli, mi ipak ostajemo s radnicima do kraja", rekao je za Večernjak jedan od Aluminijevih dužnosnika. U dva navrata u posljednja dva mjeseca nudili su ostavku Nadzornom odboru kompanije koji tu točku nije ni razmatrao.

Još do sutra, odnosno po nekim informacijama do petka, osigurana je isporuka električne energije mostarskoj kompaniji, a nakon toga je krajnje neizvjesno kako će se stvari odvijati. Odlazeća Uprava s Draženom Pandžom na čelu ponudila je nekoliko modela kako se može izaći iz krize. Ključni su, po njima, bili potezi Vlade koja pak nije pokazala spremnost, ali ni mogućnost udovoljiti tome. To se, prije svega, odnosi na cijenu električne energije. Vlada FBiH nije pokazala veliku spremnost prihvatiti ponudu konzorcija, kojemu je na čelu švicarski Glencore, a u kojemu su još bili PPD iz Zagreba te domaći FEAL iz Širokog Brijega i SIK iz Mostara.

U razgovorima s Vladom taj je konzorcij izrazio očekivanja da cijena električne energije bude između 35 i 40 eura po megavatsatu. Pod pretpostavkom da se za Aluminij osigura subvencija na električnu energiju, te da je plaća po cijeni od 35 eura po megavatsatu, Vlada bi u tom slučaju za subvenciju trebala izdvojiti 54,4 milijuna maraka.

Odnosno značajno manje ako bi se "otkačila" s burze u Budimpešti po kojoj su cijene daleko više nego na europskoj referentnoj burzi. Takvo što Vlada je u startu odbacila ističući kako zbog približavanja EU-a i prilagođavanju tržišnim pravilima ne može pogodovati bilo kome. Pa tako ni Aluminiju. Ako pak ostane toliko principijelna, onda će se rudnici u FBiH uskoro naći u još većim problemima s neizvjesnom sudbinom za 9000 ljudi.

Stiže saudijski Dubal

Naime, prema propisima EU-a, termoelektrane su obvezne plaćati naknade za korištenje ugljena u sklopu onečišćenja CO2. Kada se pomnože 5544,2 gigavatsata električne energije s tom naknadom, onda se dobiva iznos od čak 34 milijuna eura. To je zapravo iznos kojim EP BiH, odnosno Vlada FBiH, subvencionira rudnike i rudare. Jer umjesto da taj iznos plate rudnici, on se fakturira krajnjim korisnicima.

Zbog takvih odnosa Aluminij nema izgleda preživjeti. Osim ako ne dobije političku potporu cijele Vlade, njezina hrvatskog i bošnjačkog dijela. Dio te Vlade vidi izlaz u saudijskom Dubalu. Ne isključuje se čak mogućnost da dobiju nižu cijenu struje za Aluminij.

vecernji.ba