Njemačka želi duplo manje radnika sa Zapadnog balkana

Njemačka bi mogla znatno ograničiti jedan od najčešće korištenih putova za legalno zapošljavanje radnika iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regije. Riječ je o takozvanoj Uredbi za Zapadni Balkan, koja građanima BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije omogućuje pristup njemačkom tržištu rada i bez formalno priznate kvalifikacije, pod uvjetom da imaju konkretnu ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za zapošljavanje.

Njemačka vlada planira godišnju kvotu za ovaj model zapošljavanja smanjiti s 50.000 na 25.000 osoba, čime bi se sustav vratio na razinu koja je vrijedila prije lipnja 2024. godine. Tada je kvota udvostručena, a službeni njemački portal Make it in Germany navodi da od lipnja 2024. vrijedi ograničenje od 50.000 odobrenja godišnje koje izdaje Savezna agencija za zapošljavanje.

Ova najava važna je i za građane Bosne i Hercegovine jer je Uredba za Zapadni Balkan godinama bila jedan od najjednostavnijih načina za odlazak na rad u Njemačku. Za razliku od dijela drugih migracijskih modela, ovaj put ne traži nužno prethodno priznavanje stručne kvalifikacije, nego se temelji na ponudi poslodavca i provjeri nadležnih njemačkih institucija.

Prema odgovoru njemačke vlade Bundestagu, godišnja kvota do kraja svibnja 2024. iznosila je 25.000 osoba, a prema koalicijskom sporazumu CDU/CSU-a i SPD-a trebala bi ponovno biti vraćena na tu razinu. U istom odgovoru navodi se i da za potrebne pravne izmjene trenutačno ne postoji konkretan vremenski plan.

To znači da se sustav zasad i dalje primjenjuje s kvotom od 50.000 odobrenja godišnje, ali je politički smjer nove vlade jasan: Njemačka želi strože ograničiti redovite radne migracije kroz ovaj model.

Službeno obrazloženje vezano je uz promjene na njemačkom tržištu rada i potrebu za većom kontrolom migracija. No upravo tu se otvara i najveća dvojba. Njemačka se istodobno i dalje suočava s nedostatkom radne snage u brojnim sektorima, osobito u građevinarstvu, ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima i dijelovima zdravstvenog sustava.

U odgovoru Bundestagu njemačka vlada navodi da je jednostavan pristup tržištu rada za državljane šest zemalja Zapadnog Balkana i dalje važan instrument za doseljavanje radne snage. Istodobno ističe da su radni resursi u državama Zapadnog Balkana ograničeni te da su uvedeni i drugi modeli zapošljavanja dostupni državljanima svih trećih zemalja.

Za radnike iz regije moguće smanjenje kvote značilo bi veću konkurenciju, više čekanja i manje prostora za dobivanje odobrenja. Budući da se kvota primjenjuje na godišnjoj razini, a postupci se u praksi često vežu i uz mjesečna ograničenja, svako smanjenje moglo bi dodatno otežati dolazak do termina i završetak procedure.

Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje već sada upućuje poslodavce i radnike na alternativne modele zapošljavanja u pojedinim zanimanjima, primjerice za pomoćne radnike u njezi, profesionalne vozače ili kvalificirane radnike. Za takve kategorije postoje posebni pristupi tržištu rada koji nisu obuhvaćeni istom kvotom kao Uredba za Zapadni Balkan.

Poslodavci u Njemačkoj već dulje upozoravaju da administrativna ograničenja ne prate uvijek stvarne potrebe tržišta. Posebno se to odnosi na sektore koji se oslanjaju na radnike iz regije, među kojima su građevinarstvo, hotelijerstvo, gastronomija i uslužne djelatnosti.

Njemačka vlada u odgovoru Bundestagu navodi da je Westbalkanregelung, odnosno Uredba za Zapadni Balkan, značajna i za građevinski sektor. U istom dokumentu stoji da su se udruge iz građevinske branše izjasnile u korist tog instrumenta za privlačenje radne snage.

Ipak, smanjenje kvote još nije zakonski provedeno. Da bi se ograničenje doista vratilo na 25.000 osoba godišnje, potrebne su pravne izmjene. Do tada ostaje na snazi aktualni sustav s 50.000 odobrenja godišnje.

Za Bosnu i Hercegovinu i ostatak regije ovo je važna vijest jer se Njemačka i dalje smatra jednim od glavnih odredišta za radnike koji traže bolje plaće i sigurnije zaposlenje. Eventualno prepolovljavanje kvote moglo bi pogoditi tisuće ljudi koji planiraju odlazak, ali i njemačke poslodavce koji u radnicima sa Zapadnog Balkana vide važan dio rješenja za manjak radne snage.

Njemačka se tako ponovno nalazi između dva pritiska: političkog zahtjeva za ograničavanjem migracija i stvarne potrebe gospodarstva za radnicima. Za građane BiH i susjednih zemalja najvažnije je da promjene još nisu stupile na snagu, ali je jasno da bi postupak u budućnosti mogao postati znatno stroži.