Njemačka nakon više od stoljeća razmatra ukidanje neradne nedjelje

Njemačka je, suočena s gospodarskom stagnacijom i slabom potrošnjom, otvorila jednu od najosjetljivijih društvenih rasprava u zemlji. Nakon više od stoljeća ustavne zaštite nedjelje kao dana odmora, sve su glasniji zahtjevi da se trgovinama omogući rad svih sedam dana u tjednu.

Mogućnost kupovine nedjeljom, koja je u velikom dijelu Europe uobičajena, u Njemačkoj je desetljećima bila gotovo nezamisliva. No dugotrajna gospodarska stagnacija, slabo raspoloženje potrošača i pritisak trgovaca ponovno su otvorili pitanje treba li ublažiti stroga ograničenja rada trgovina nedjeljom.

Kako piše Wall Street Journal, njemačka vlada među mjerama za poticanje gospodarstva razmatra širenje aktivnosti dopuštenih nedjeljom. Za sada su najavljeni ograničeni potezi, među kojima su dulje radno vrijeme pekarnica i slastičarnica te mogućnost otvaranja javnih knjižnica.

Njemačka vlada objavila je početkom srpnja da bi javnim knjižnicama trebalo biti dopušteno otvaranje nedjeljom i blagdanima. Obrazloženo je da su knjižnice postale mjesta obrazovanja, kulturnih događanja, rada i društvenog susreta te da bi trebale imati status sličan muzejima, kinima i kazalištima.

Međutim, najavljene izmjene nisu zadovoljile predstavnike trgovačkog sektora. Njemačko trgovačko udruženje traži da se mogućnost nedjeljnog rada proširi na cijelu maloprodaju, uz obrazloženje da bi otvorene trgovine pomogle oživljavanju gradskih središta i potaknule osobnu potrošnju.

Wall Street Journal navodi primjer vlasnika male trgovine u Berlinu koji je kažnjen s 2500 eura jer je nedjeljom prodavao prehrambene proizvode koji nisu bili obuhvaćeni dopuštenim iznimkama. Vlasnik tvrdi da nedjeljom ostvaruje oko 40 posto ukupne prodaje te da bi bez tog prihoda teško mogao opstati.

Trgovine u Njemačkoj u pravilu su nedjeljom zatvorene, uz iznimke za pekarnice, benzinske postaje, trgovine na željezničkim kolodvorima i zračnim lukama te prodaju određenih osnovnih proizvoda. Savezne zemlje mogu dopustiti i ograničen broj radnih nedjelja povezanih s većim manifestacijama, festivalima ili drugim događajima.

Zaštita neradne nedjelje ima duboke ustavne korijene. Članak 139. Weimarskog ustava iz 1919. godine propisao je da nedjelje i državni blagdani moraju biti zakonski zaštićeni kao dani odmora i duhovnog uzdizanja. Ta je odredba preko članka 140. ugrađena i u njemački Temeljni zakon iz 1949. godine.

Zbog toga potpuno ukidanje ograničenja ne bi bilo jednostavno. Protiv liberalizacije tradicionalno se protive sindikati i crkve, koji smatraju da zajednički neradni dan ima važnu društvenu ulogu te omogućuje vrijeme za obitelj, prijatelje, volontiranje i odmor.

Njemački sindikat Verdi neradnu nedjelju smatra važnim društvenim postignućem, upozoravajući da bi širenje radnog vremena prvenstveno pogodilo zaposlene u trgovinama. Zagovornici promjena odgovaraju da brojne druge profesije, među kojima su liječnici, policajci, vozači, ugostitelji i novinari, već redovito rade nedjeljom.

Ni njemačka javnost nema jedinstven stav. Prema istraživanju YouGova koje prenosi Wall Street Journal, 50 posto ispitanika podržava postojeću zabranu, dok joj se 43 posto protivi. Protivljenje ograničenjima izraženije je među mlađim građanima.

Iako njemačka vlada još nije predložila potpuno ukidanje neradne nedjelje za trgovine, tema je prvi put nakon duljeg razdoblja ozbiljno otvorena. Početne promjene za pekarnice i knjižnice mogle bi biti tek prvi korak prema široj liberalizaciji, ali svaka takva reforma morat će proći političke, sindikalne i ustavnopravne prepreke.