Mario Gadžić: U travnju pokrećemo ugašene elektrolitičke ćelije

gadžić
gadžić
... a na službenoj mrežnoj stranici Aluminija d.d. Mostar prenosimo ga u cijelosti:

Nakon nekoliko iznimno teških godina za Aluminij d.d. Mostar, prije nekoliko mjeseci, najvećega bh. izvoznika preuzela je nova uprava na čelu s direktorom Mariom Gadžićem koji je u razgovoru za Fenu najavio bolje dane za Aluminij.

Fena: Kakva je bila poslovna 2016. godina za Aluminij?

Gadžić: Jedna od najizazovnijih u njegovoj ukupnoj povijesti. Doslovce smo bili dovedeni pred zid i svaki povučeni potez imao je težinu biti ili ne biti. Dužnost direktora Društva preuzeo sam 5. rujna prošle godine i Aluminij zatekao gotovo u bezizlaznomu stanju, s gotovo 300 milijuna dugovanja, s dobavljačima i kupcima koji su izgubili povjerenje, s poslovnim ugovorima koji su nas vukli dnu... Zatekao sam ga u stanju iz kojega se stečaj činio jedinim logičnim izlazom. Međutim, zajedno s mojim timom, odlučilo sam suočiti se s najvećim izazovom u svojemu životu, a to je podrazumijevalo potpuni zaokret u načinu na koji je Aluminij dotad radio, odnosno radikalno restrukturiranje u koje je trebalo povesti svakoga pojedinoga djelatnika. Podsjećam, zakonodavac je insistirao da se na Skupštini dioničara, održanoj 4. studenog 2016. godine, raspravlja o proglašenju stečaja, a upravo je na toj skupštini, umjesto stečaja, usvojen Plan strateškoga restrukturiranja Društva, s kojim sam izišao pred dioničare. Najavio sam, nakon manje od mjesec dana rada, kako će Aluminij u 2017. poslovati pozitivno, u što je uistinu bilo teško povjerovati. No bitno je da su moj tim i naši djelatnici povjerovali pa smo snažno krenuli u provedbu Plana restrukturiranja, koji je uključivao rješavanje ključnoga pitanja opskrbe električnom energijom po ekonomski prihvatljivim uvjetima, revidiranje svih zatečenih ugovora, revitalizaciju proizvodnje i otvaranje pitanja restrukturiranja naslijeđenih dugovanja.

Fena: Kakva je situacija na tržištu električnom energijom i aluminijem? Jesu li cijene povoljne za poslovanje mostarskoga giganta?

Gadžić: Prošla je godina neminovno bila godinom lošega ishoda, ali je to i posljednja godina koju će Aluminij završiti s gubitkom. Zahvaljujući uloženim naporima i desetcima vitalnih pomaka u odnosima s poslovnim partnerima, kao i u samomu upravljanju poslovnim procesima i ljudskim resursima, konačan je gubitak značajno manji nego bi bio da su stvari ostale na onomu što smo u rujnu zatekli. Našu strategiju nismo vezivali uz burzovna predviđanja, u smislu nadanja u oporavak cijene metala, nego smo se zadržali na zatečenim razinama, te nam svakako ide na ruku ovaj trend blagoga oporavka cijene aluminija na burzi. Sve što mi prodajemo, kao i sirovine koje nabavljamo, burzovnim su robama i naše poslovanje traži visoko menadžersko znanje, sposobnost upravljanja procesima i ljudima i, prije svega, pripravnost na stalna prilagođavanja tržišnim okolnostima. Govorim o sklapanjima ugovora, hedgiranju cijena (hedgirali smo cca 50 posto prodajne cijene proizvoda, te 40 posto nabavne cijene glinice, kao naše strateške sirovine), predviđanjima zasnovanim na podrobnim raščlambama trendova kretanja cijena. Od 1. siječnja ove godine, na snazi su novi ugovori (svi do posljednjega revidirani u odnosu na zatečeno stanje) i već prvi pokazatelji su na tragu onoga što smo najavljivali - Aluminij ide laganim putem oporavka.

Fena: Je li Aluminij riješio pitanje opskrbe električnom energijom u 2017. godini?

Gadžić: Pitanje cijene električne energije pitanje je svih pitanja u aluminijskoj industriji. Naša je tvornica najvećim potrošačem toga energenta na ozemlju Jugoistočne Europe. Uspostavili smo, dakle, prirodno partnerstvo s najvećim proizvođačem električne energije u državi, s kojim smo ugovorili značajno niže cijene u odnosu na one iz prethodnih godina pa i na one koje smo zatekli u rujnu prošle godine. Taj je ugovor stupio na snagu s prvim danom 2017. i na godišnjoj će nam razini osigurati više od 20 milijuna KM ušteda, u odnosu na prethodno stanje.

Fena: Što je s dugom prema Elektroprivredi HZHB?

Gadžić: To je pitanje dijelom Plana strateškoga restrukturiranja poslovanja i naslijeđenih dugovanja. U pregovorima s našim partnerima, a vodeći se ishodima nalaza neovisne revizorske kuće koju smo bili obvezni angažirati, preinačujemo dugovanja u svojevrsne dugoročne kredite, dogovarajući za svaki pojedini dug precizan i ekonomski opravdan otplatni plan. Tako je i s Elektroprivredom HZHB. Drugoga izlaza jednostavno nema. No oporavak i budući rast Aluminija, odnosno konačno postizanje željenih učinaka svih ovih etapa restrukturiranja koje provodimo, ubrzat će i saniranje svih tih obveza.

Fena: Kakav je trenutno odnos Uprave Aluminija i Vlade Federacije BiH?

Gadžić: Slobodan sam ocijeniti te odnose transparentnim i nadasve korektnim. Vlada FBiH je, posredstvom svojih predstavnika u Skupštini dioničara i u Nadzornomu odboru Društva, bez zadrške podržala Plan restrukturiranja i oporavka Aluminija, a mi predano radimo na provedbi stavki iz toga vitalnoga dokumenta. Čim sam preuzeo ovu dužnost jasno sam poručio kako se Aluminij otvara prema svojim vlasnicima, partnerima i prema javnosti.

Fena: Dokle se došlo s provedbom Plana restrukturiranja Aluminija i koje su glavne smjernice tog plana?

Gadžić: Saniran je ugovor po ugovor i sve što je išlo na štetu naše tvornice postalo je stvar prošlosti. Uvjeti suradnje sa svakim pojedinim dobavljačem ili kupcem do u tančine su pročešljani i od 1. siječnja ove godine Aluminij posluje isključivo na zdravim gospodarskim osnovama. Pojasnio sam već postignute uštede na stavci električne energije, a na projektu plinofikacije tvornice osigurali smo dodatnih oko 2 milijuna maraka ušteda. Nadalje, povećali smo proizvodnju za više od 20 posto, vratili povjerenje banaka i osnovali supsidijarno društvo AL Trade koje će se, primarno, baviti trgovinom električnom energijom, kao ključnom i najskupljom ulaznom stavkom u procesu proizvodnje aluminija. Time Aluminij čini bitan iskorak u budućnost, u kojoj želi postati energetski neovisnim, čak i poželjnim trgovinskim partnerom i drugim potrošačima. Daljnji je ključan korak pokretanje isključenih elektrolitičkih ćelija koje smo u Elektrolizi zatekli u tomu ekonomski neprihvatljivomu stanju. Riječ je o 25 posto naših proizvodnih kapaciteta, odnosno 64 ćelije, a projekt njihova ponovnoga uključenja vrijedi gotovo 7 milijuna eura. Otpočet će u travnju, eventualno svibnju, i trajati nešto dulje od godinu dana. Svaka nova tona našega vrhunskog metala koju će nam osigurati te ćelije snažno će pogurati proces našega oporavka i postizanja ciljane poslovne stabilnosti.

Fena: Koliko je trenutno zaposlenih u Aluminiju i je li taj broj veći ili manji u odnosu na najbolje godine u poslovanju Aluminija?

Gadžić: Aluminij d.d. Mostar trenutačno ima oko 800 djelatnika. U trenutku mojega dolaska imao ih je 827, a najviši broj zaposlenih nakon poslijeratne obnove Društva dosezao je 950 djelatnika. Velika je ovo tvornica pa su tako normalne i velike fluktuacije s ovolikim brojem djelatnika.

Fena: Kakvu budućnost previđate za Aluminij, odnosno kakvi su vaši planovi za 2017. godinu i za godine koje dolaze?

Gadžić: Naša se vizija budućnosti dijeli na kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu strategiju. Kratkoročnu sam vam uglavnom predstavio, a srednjoročna uključuje ostvarivanje ključnih kontakata s aluminijskom i srodnim industrijama u okruženju i diljem svijeta, u nastojanju pronalaska strateškoga partnera za izgradnju pogona za viši stupanj prerade našega metala. Naša vizija nije nastaviti s izvozom primarnoga aluminija, nego stvaranje proizvoda više vrijednosti, odnosno razvitak metaloprerađivačke industrije u Hercegovini, koja će zapošljavati naše sugrađane i biti motorom pokretačem razvitka ove sredine.