Marin Raspudić: Bez zračnih luka nema ni turizma

O ponovnom uzdizanju i trenutnom poslovanju govori direktor mostarskog aerodroma Marin Raspudić koji ovu funkciju obnaša već jedanaest godina.

Mostarska zračna luka zapošljava 52 djelatnika koja su u stalnom radnom odnosu. Tijekom sezone zapošljava 6-7 ljudi, jer ovo je sezonska zračna luka, a radi od početka uskršnjih do božićnih blagdana.

„Nakon teških ratnih godina, Zračna luka Mostar se podiže i zahvaljujući donatorskim sredstvima biva obnovljena i kreće u tržišnu utakmicu u jakom okruženju aerodroma u Sarajevu, Splitu i Dubrovniku. Iako joj je nedostajalo dosta sredstava, opreme, infrastrukture, navigacijskih sustava, imali smo jaku želju i nadu vratiti naše bivše putnike koji su putovali u marijansko svetište u Međugorje, jer je ova zračna luka i prije rata radila i ovisila upravo od Međugorja. U zadnje tri četiri godine dolazi do ekspanzije i povećanja prometa, tako da je zahvaljujući naporima menadžmenta i suradnje sa određenim strukturama došlo do situacije da se polako vraćaju prijeratni putnici i da će se u ovoj godini bilježiti brojka od 80 do 100.000 putnika, za što je ova zračna luka i sposobna. Imamo također i dosta poslovne avijacije, a odnedavno smo uveli i redovitu charter liniju za Rim. Smatram da će 2016. godina biti najznačajnija za Zračnu luku Mostar, jer očekujemo da će se povećavati 50% prometa, što će puno značiti za Grad Mostar i regiju Hercegovine, kao i ostatak države", kaže Raspudić.

Prema njegovim riječima, polako počinje živjeti i linija za Geteborg, a u narednoj godini će se raditi na uvođenju linije Mostar-Beč. Direktor smatra da bi bila isplativa, jer bh građani putuju u tom pravcu, a Beč je idealan i za ostale destinacije u Europi.

„Prošle godine smo imali dobit koju smo ove godine investirali u infrastrukturu, tako da smo poslovali pozitivno. Bili smo prisiljeni, bez veće pomoći vlasti, sve ono što nam treba financirati sami, jer Direkcija civilne avijacije BiH nam daje, odnosno ne daje dozvolu za rad. Mi smo produžili dozvolu zračnog operatera, što nam je bilo najvažnije, tako da mirno možemo ulaziti u planove za 2016.-2020. godinu. To su četiri godine koje će osigurati prosperitet mostarske zračne luke. Olakšavajuća okolnost je da je nekoliko inženjera ostalo ovdje raditi, jer većina mladih ljudi tih kvalifikacija napušta ove krajeve i veoma ih je teško zadržati. Republika Hrvatska odnosno Europska unija dobro plaća takav kadar, ali eto, mi imamo sreću da kod nas rade četiri inženjera zračnog prometa koji uvelike pomažu rastu Zračne luke Mostar".

Koliko je zračni promet ključan za razvoj turizma u BiH?

„Bez zračnih luka nema ni turizma. Moram tako reći, ali Međugorje je proizvod u BiH koji doprinosi turizmu cijele zemlje. Split i Dubrovnik su uzeli naše turiste, a mi ih želimo vratiti. Nažalost, u cijeloj BiH nema nikakvog master plana kada je u pitanju turizam. Neki taj problem nastoje riješiti kroz klastere, organizacije, turističke zajednice, međutim to nije dovoljno. Zračna luka Mostar može biti motivator razvoja Hercegovine gdje ulaganjem u luku možemo zaposliti dosta ljudi i zasigurno u tom pravcu napredovati. Smatram da će u ove četiri godine Zračna luka doći do 100% povećanja prometa, ali onda treba odlučiti u kojem pravcu će ići. Mislim da je ova zračna luka najvažnija karika Hercegovine i da smo razvojni put turizma. Ali opet kažem, da nije Međugorja, mi bi vrlo teško opstali, jer ono je izvor prihoda i opstanka".

Direktor Zračne luke Mostar u razgovoru ističe i financijske probleme na koje nailazi u poslovanju, no kako kaže, bori se i uspijeva osigurati redovite plaće i doprinose zaposlenicima. „Na mladima je da idu nekim većim koracima nego sam ja išao. Jedan od najvećih problema je što nemamo za modernizaciju. Tu možemo govoriti samo o održavanju zračne luke. Ovo je jedan jako skup sport, jer velike su cifre u pitanju. Ono što je očito je da se mora širiti terminalna zgrada, presvući pista, kupiti nova oprema, međutim, to su milijunski zahtjevi na koje mi nismo spremni", naglašava Raspudić.

Kada su u pitanju budući planovi, Raspudić ističe da Zračna luka Mostar prije svega želi ustaliti liniju za Geteborg, uvesti liniju za Beč i u što većem procentu vratiti putnike koji su odletjeli za Split i Dubrovnik. „Ali naglašavam da je bez ulaganja u luku i njenu infrastrukturu to jednostavno nemoguća misija".

Direktor Raspudić kroz razgovor ističe i veoma korektan odnos prema djelatnicima. „Do sada nije bilo nikakvih štrajkova niti uznemiravanja. Smatram da sve ljude s kojima radite treba poštovati, bez obzira u kojem segmentu djeluju. Volim kada i djelatnici imaju domaćinski odnos i na radno mjesto gledaju kao na svoj dom".

Iako smo u posljednje vrijeme svjedoci brojnih zrakoplovnih nesreća, Raspudić ističe da je zračni promet ipak jedan od najsigurnijih. „Nadam se da će se sigurnosne mjere povećati na kvaliteti provjere svih onih koji upravljaju zračnim prometom. I ja osobno volim putovanja. Zajedno sa suprugom i prijateljima često otputujem. A svim turistima koji ovdje dođu mogu reći da su kod nas vremenski uvjeti izvanredni, hrana odlična, a usluga vrhunska. Ko dođe jednom sigurno će se vratiti. Zdrava eko hrana, čista voda i dobronamjerni ljudi-garant su sve veće posjete. Bosna i Hercegovina doista ima što ponuditi", kaže na kraju razgovora direktor Raspudić poručivši svim gospodarstvenicima da je Zračna luka Mostar otvorena za suradnju, kao i da ondje mogu ostvariti svoje marketinške programe.

manager.ba