GLOBALNA EKONOMIJA U 2022. Urušavanje vrijednosti imovine i banrkoti država u razvoju

GLOBALNA EKONOMIJA U 2022. Urušavanje vrijednosti imovine i banrkoti država u razvoju
Ilustracija

Kakav razvoj događaja u globalnoj ekonomiji možemo očekivati do kraja 2022. godine? Tri stvari bi mogle dominirati u vijestima u mjesecima koji dolaze: energetska kriza u Europi, urušavanje vrijednosti različitih vrsta imovine i niz bankrotstava država u razvoju, te dalje urušavanje tržišta akcija.

Inflacija će ostati važna tema, ali je u ovom trenutku vrlo teško predvidjeti smjer i snagu trenda, piše 'Jutarnji list'. Članice EU koje su poznate po kvalitetnijem planiranju i boljoj pripremi već su označile energetsku krizu kao nacionalni problem broj jedan.

Nakon što je Rusija prošlog mjeseca drastično smanjila isporuke energenata, u Njemačkoj je nastala situacija slična onome kada su šok izazvale cijene nafte 1973., ali je sada problematika kompleksnija. Nijemci racionalnije troše toplu vodu, štede na grijanju otvorenih bazena, smanjuju broj upaljenih javnih rasvjetnih tijela, ministri preporučuju kraće tuširanje… a Vonovia – najveći iznajmljivač stanova i kuća u Njemačkoj – najavljuje da će grijanje noću ograničiti na 17 stupnjeva.

Predsjednik Njemačkog udruženja gradova poziva gradske uprave na gašenje javne rasvjete noću, kao i na isključivanje semafora, na zaustavljanje tople vode u javnim zgradama, muzejima i sportskim centrima, prestanak osvjetljavanja povijesnih zgrada i turističkih atrakcija, povećanje temperature na klima-uređajima itd.

U distriktu Lan-Dil već nema tople vode u školama i u 60 vježbaonica. Dusseldorf je zatvorio kompleks bazena Minster-terme. Bolja situacija je u Berlinu, gdje su 'samo' isključili termostate na bazenima. Građani masovno kupuju peći na drva ili obnavljaju stare. Eksplodirala je prodaja ogrjevnog drveta, peleta i uglja. Velika je tražnja za kanisterima za gorivo.

U Njemačkoj se procjenjuje da su troškovi energije za domaćinstva s četiri člana porasla do 200 posto i to na 3.800 eura godišnje. No, najdramatičniji trošak donijet će racionalizacija potrošnje industrije te posljedično smanjivanje industrijske proizvodnje. Njemačka je dobro sređena država s velikim energetskim potrebama pa je najbolji primjer za to kuda može voditi energetski deficit čak i za članice EU s ogromnim financijskim rezervama, prenosi B92.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom na to da se najveći poslovni mediji najviše fokusiraju na ekonomske i financijske probleme zapadnih demokracija, ispod radara prolazi drama koja se razvija na tzv. tržištima u razvoju. Liban i Šri Lanka već su prestali isplaćivati obaveze vlasnicima nacionalnih obveznica.

Nedavno je vještački bankrotirala i Rusija. Pitanje je koliko dugo financiranje rata može izdržati Ukrajina, čak i uz pomoć Zapada.

Procjenjuje se kako je oko četvrtine bilijuna dugova država u razvoju visokorizično, te je vrlo izgledno kako će niz zemalja bankrotirati zbog rasta cijene refinanciranja dugova. Prema podacima koje daje 'Bloomberg economic', velike su šanse da bankrotiraju Egipat, Tunis, Pakistan, Gana, Salvador…Ukupno je 19 nacija u kojima živi više od 900 milijuna ljudi u nekom stanju financijskog stresa koji će rezultirati bankrotstvom, odnosno prestankom plaćanja obaveza međunarodnim investitorima, te će veći dio njih sigurno izgubiti sposobnost plaćanja dugova.

Ukupno je ugrožena petina (oko 17 posto) ukupnih dugova tržišta u nastajanju teških 1,4 bilijuna dolara. Financijska kriza tržišta u razvoju povratno će utjecati na financijske performanse zapadnih zemalja. Bankrotstva niza zemalja u razvoju produbit će ionako tešku ekonomsko-socijalnu situaciju njihovih domaćinstava i biznisa. 

Oko četvrtine obveznica zemalja u razvoju, koje po pravilu nose prinose više od 10 posto, sada je pred bankrotstvom, a ukupna vrijednost indeksa Bloomberga USD Aggregate Soverign potonula je od početka godine za 20 posto, što je više nego cjelokupni gubitak u kriznoj 2008. godini.

Logično je očekivati nastavak urušavanja vrijednosti na zapadnim burzovnim tržištima, iako se tu procjene razlikuju. Dok Wall street optimistično i dalje kolektivno očekuje 10-postotni rast zarada u S&P-u, Belkin report, na primjer, predviđa urušavanje od minus 48 posto, kao 2009. godine.