DVOSTRUKI UDAR NA ŽITELJE Kroz povećanje cijena električne energije i cijena proizvoda i usluga

DVOSTRUKI UDAR NA ŽITELJE Kroz povećanje cijena električne energije i cijena proizvoda i usluga

Visoke cijene električne energije negativno utječu na poslovanje u Federaciji te poslovne subjekte čini manje konkurentnim, jasno je poručio Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Zbog toga Udruženje još jednom poziva Državnu regulatornu agenciju za električnu energiju BiH da pažljivo analizira zahtjeve Elektroprijenosa BiH za povećanje tarife za usluge prijenosa električne energije tzv. mrežarine za oko 10 posto, kao i zahtjev Nezavisnog operatera sustava u BiH koji traži povećanje tarife za rad NOS, da reagira na neprimjerene i nerealne zahtjeve i zaštiti krajnje kupce.

– Energija nije samo roba, ona treba biti i resurs koji će pomoći bh. gospodarstvu i našem društvu da podigne stupanj konkurentske sposobnosti. To vlast može uraditi jer očigledno ne želi smanjiti namete na rad, poručuje Pandurević.

On kaže da se kao razlog povećanja tarifa navodi se smanjena potrošnja električne energije na prijenosnoj mreži u BiH zbog prestanka rada mostarskog Aluminija, kao i da se zadrži “profitabilno poslovanje” ovih kompanija. Međutim postavlja pitanje je li korektno održavati poslovanje sa značajnim profitom tako što će se samo povećati cijena mrežarine kupcima? Postoje li drugi načini da se poboljša poslovanje Elektroprijenosa i NOS-a, optimiziraju troškovi, racionalizira broj zaposlenih itd. ?

– Ono što treba istaknuti je kako će povećanjem cijena mrežarine automatski porasti cijena električne energije za kupce na visokom naponu, kao što su Arcelor Mittal, željeznice, BSI Jajce, Cementara Kakanj, Tvornica cementa Lukavac kao i ostale kompanije iz metalske, drvne i tekstilne industrije što je još jedan namet i dodatno opterećenje za gospodarstvenike i poslovni ambijent, a što će žitelji osjetiti dvostruko, kroz povećanje cijena električne energije i cijena proizvoda i usluga, naglašava Pandurević. Podsjetio je da je DERK 31. prosinca 2019. godine već donio Odluku o izmjeni tarifa za sustavnu i pomoćnu uslugu kojom je ovu tarifu povećao za 12 posto, čime je prijenosna mrežarina od 1. siječnja 2020. povećana za oko 3,5 posto, a to opet znači da će kupci na prijenosnoj mreži imati 0,5 posto veće ukupne troškove energije.

– Ako DERK prihvati ove prijedloge, to će značiti povećanje cijene mrežarine na prijenosnoj mreži i povećanje ukupne cijene električne energije od tri do četiri posto, odnosno, ukupnih troškova nabavke električne energije za sve velike kupce u BiH priključene na visoki napon. Kao posljedica toga, u narednom koraku, bi došlo do povećanja distributivnih mrežarina, a što bi imalo izravan utjecaj na sve kupce električne energije, uključujući i domaćinstva, te bi na koncu rezultiralo povećanjem cijena proizvoda i usluga. Pregledavajući dokumente koje su kompanije predale DERK-u u proceduri odobravanja novih tarifa može se uočiti da je Elektroprijenos BiH tražio povećanje svog odobrenog prihoda za 16 posto u odnosu na odobrena sredstva za 2019., što je otprilike između 20 i 30 milijuna maraka, a NOS BiH je tražio povećanje svog odobrenog prihoda koji se procjenjuje između 3,5 i pet milijuna maraka, navodi Pandurević.

Podsjeća da su u državama regije ove tarife znatno niže nego u BiH. Zbog svega navedenog iz UP FBiH pozivaju nadležne u DERK da razmotre opravdanost traženih povećanja, urade analiza troškova mrežarine u državama regije i pokazatelja poslovanja u proteklom razdoblju, jer iz onoga što je trenutno dostupno javnosti, opravdanost povećanja cijena tarifa se ne može ničim opravdati.

UP FBiH će u narednom razdoblju intenzivno raditi s nadležnim u pokušaju smanjenja onih komponenti koje regulira država, a koje financiraju trošak instrumenata energetske politike ili kanaliziraju prihod u državni proračun i koje uključuju poreze i namete, kao i troškove ispunjavanja utvrđenih kvota kako bi došli do rješenje koje će biti prihvatljivo za sve. UP FBiH će također pokrenuti razgovore o preispitivanju zakona kojima je definiran rad regulatora, jer trenutno regulatori uglavnom ne odgovaraju nikome za odluke koje donose.