Bh. zaposlenik 3 puta zaduženiji od onog u Srbiji

Bh. zaposlenik 3 puta zaduženiji od onog u Srbiji

Osim naglog porasta vanjske zaduženosti u Bosni i Hercegovini, koja je posebice eskalirala tijekom protekle godine, a nastavila i tijekom ove godine, zaduženost je zanimljiva i po namjeni - sektorima zaduženosti. Prema informacijama o stanju javne zaduženosti BiH, a na osnovi podataka kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, iako ukupna zaduženja rapidno rastu, opadaju ulaganja u gospodarstvo piše večernji.

Najmanje gospodarstvu

Od ukupno 3,16 milijardi maraka, koliko je odobreno kredita za proteklu 2009. godinu, najviše novca namijenjeno je razvoju infrastrukture, 1,49 milijardi KM, skoro polovina ukupnih kredita. Na drugome mjestu je javna potrošnja, za koju je namijenjeno 1,13 milijardi maraka, ili 41 posto. Za razvoj gospodarske djelatnosti u 2009. godini namijenjeno je samo 537 milijuna. Manje od 17 posto od ukupnih sredstava.

Promatrajući stanje iz ranijih godina, može se uočiti kako je, primjerice, namjena kredita u odnosu na stanje novog duga u 2008. godini iznosila 2,45 milijardi KM, a u 2009. godini 3,16 milijardi, što je povećanje za 714 milijuna. Najviše povećanje zaduženja je predviđeno za javnu potrošnju. Tako je u 2008. godini za javnu potrošnju namijenjeno 755 milijuna KM, a za proteklu godinu je povećano za 49 posto. Dok je za javnu potrošnju udvostručen iznos, kreditiranje gospodarske djelatnosti u 2009. godine čak je smanjeno za devet posto. Prvi put, nakon deset godina zabilježen pad kreditiranja gospodarskih djelatnosti u BiH. Iz ranijih godina također je evidentno kako su odobrena kreditna sredstva u najvećem dijelu bila usmjerena k javnom sektoru, zatim za realizaciju infrastrukturnih projekata. Stanje duga za gospodarstvo bilježi blagi porast u razdoblju od 2000. godine do 2008. godine, dok se u 2009. godine bilježi njegovo smanjenje.

Stvari idu nagore

Ekonomski analitičari u BiH već dulje vrijeme upozoravaju kako negativan trend zaduživanja može odvesti BiH u još veći ponor i dovesti do bankrota, tim više jer je ova godina izborna tako da se mogu očekivati i daljnja zaduživanja po svim osnovama. Utoliko je kritičnije ako se znade kako najmanje sredstava ide za gospodarski razvoj. Vanjski dug BiH do kraja 2005. godine bio je prilično prihvatljiv, no nakon te godine stanje se umnogome promijenilo nagore, smatraju ekonomski analitičari, objašnjavajući da je dug porastao u nezamislivom postotku, nakon čega je postalo jasno kako se bosanskohercegovački građani zbog ponašanja vlasti trenutačno zadužuju praktično svake sekunde.

izvor: Pero Zelenika vecernji.ba