Bh. radnici u Njemačkoj mogli bi ostati bez više od 12 tisuća eura godišnje

... Hrvata, piše Večernji list BiH.

Potraga za boljim životom mnoge je motivirala da napuste ove prostore, prilika se ukazala nakon ulaska Hrvatske u EU, neki su uspjeli ostati zahvaljujući traženju azila, drugi su se odricali bh. državljanstva... Kako god, činjenica je da su ljudi s ovih prostora svojim kvalitetama itekako obogatili Njemačku.

Nova pravila

Ipak, činjenica je kako je bilo i onih koji su obilato iskorištavali tu zemlju pa smo nedavno pisali o primjeru radnika "na crno" koji koristi socijalnu pomoć Njemačke, a koja je u rangu prosječne bh. plaće.

Odnosno, u Njemačkoj ako ste nezaposleni, primate 416 eura socijalne pomoći, dok je prosječna bh. plaća 844 marke. Od toga, kako nam je tvrdio sugovornik, može platiti garsonijeru i režije, a sve ostalo što zaradi dobro mu dođe. Nijemci su svjesni tog problema pa pripremaju novi useljenički zakon.

Premda sve stavke nisu definirane, onaj tko dođe u tu zemlju, imat će pola godine za pronalazak posla i prilagodbu, a nakon toga moći će biti vraćen u zemlju iz koje je došao te je pitanje kada će i hoće li uopće imati novi pokušaj da dođe do Njemačke.

Također, govori se i o tome da će se i one koji žive u Njemačkoj od socijalne pomoći podrobnije provjeravati pa ako se ispostavi da su radno sposobni, ostajat će bez socijalne pomoći. Osim reguliranja situacije sa socijalnom pomoći, Nijemci će drugim pravilom regulirati i dječji doplatak.

Primjernim, radnik iz BiH koji je ovdje ostavio petero djece i otišao raditi u Njemačku, mogao je mjesečno na osnovi dječjeg doplatka dobivati 1038 eura. Za prvo i drugo dijete davala su se 194 eura, 200 za treće, a za četvrto dijete i nadalje po 225 eura.

Ali Njemačka sada želi da djeca budu na njihovu području, da budu Nijemci u pravom smislu riječi, tako da će ovakve zloupotrebe sustava sada regulirati. Potvrdio je to i njemački vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz. Ide se do te mjere da se predlaže da doplatak za djecu bude onoliki koliki je i u zemljama iz kojih otac, hranitelj obitelji, dolazi.

Ako bi se to primijenilo u slučaju bh. djece, lako je moguće kako bi doplatak iznosio 0 eura s obzirom na doplatke u bh. županijama. Ovime bi radnik iz BiH u Njemačkoj s petero djece ostao bez više od 12 tisuća eura godišnje. Godinama su brojne pogodnosti, odnosno socijalna osjetljivost, bile prednosti Njemačke i vjerojatno 15-ak tisuća ljudi iz BiH koji, primjerice, žive od socijalne pomoći Njemačke ne bi bilo toliki problem da nije bilo milijunskog priljeva migranata s Bliskog istoka u tu zemlju.

Čak ni velesila Njemačka ne može izdržati da jedni rade, a drugi koriste sustav, koliko god socijalno osjetljiva i humana bila.

Zadržati ljude u BiH

Ove odluke Njemačke one koji žele krenuti u tu zemlju mogu pokolebati, stoga fokus države treba biti na tome da se sve ljude zadrži u ovoj zemlji i da im se jasnom strategijom ponudi svjetlija budućnost i bolji život kroz mogućnost zaposlenja u ovoj zemlji, jeftinijeg školstva, nižih kredita, gospodarskih poticaja i drugih stvari koje je moguće realizirati.