APEL VLASTIMA "Zaustavite izvoz, ne dozvolite da dočekamo zimu u hladnim domovima"

APEL VLASTIMA "Zaustavite izvoz, ne dozvolite da dočekamo zimu u hladnim domovima"
Facebook

Tvrtka Drvosječa d.o.o. danas je javnosti uputila dopis sa osvrtom na trenutnu, alarmantnu, situaciju na tržištu ogrjeva BiH uz molbu za hitno djelovanje. U dopisu navode kako zbog enormnog povećanja izvoza ogrjeva prijeti nestašica domaćem tržištu. Zbog toga traže da se obustavi izvoza svih vidova ogrjeva izvan države izuzev slučaja podmirenog domaćeg tržišta, a u cilju zaštite domaćeg gospodarstva, domaće ekonomije te naposljetku – apsolutne zaštite domaćeg stanovništva.

Njihovo priopćenje prenosimo u cjelosti.

"Poštovani primatelji ovog dopisa, cijenjeni predsjednici i premijeri, uvaženi ministri,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obraćamo Vam se iz tvrtke DRVOSJEČA d.o.o., koja na tržištu svih vrsta ogrjeva i energetike uživa veliko poštovanje, kako u matičnoj državi Bosni i Hercegovini – tako i u zemljama Europske unije ali i u svijetu. Tvrtka DRVOSJEČA d.o.o. je nastala 2003. godine kada se službeno i pojavila na tržištu, nastojeći stanovništvu Bosne i Hercegovine pružiti kvalitetan ogrjev po pristupačnim cijenama pri tom iskorištavajući isključivo domaće resurse, resurse Bosne i Hercegovine, kojima je ista najbogatija u regiji. U tržišnom segmentu koji se tiče ogrjeva smo pronašli veliku priliku za uspjeh i poboljšanje dotadašnjeg načina kupovine i isporuke ogrjeva na koji je stanovništvo Bosne i Hercegovine do tada naviklo", kažu.

"Kroz svojih skoro 19 godina postojanja, tisuće kubnih metara, tisuće tona uglja te tisuće tona peleta transportirano je do zadovoljnog krajnjeg korisnika. Sve to vrijeme smo nastojali ići naprijed, uvođenjem raznih inovacija u tržišnom segmentu čiji smo dio, kako bismo na taj način bili u potpunoj službi naših kupaca, stanovnika Bosne i Hercegovine. Kroz naše postojanje, ostvarili smo zavidnu suradnju s Federalnim zavodom za mirovinsko i invalidsko osiguranje te s Fondom mirovinskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske putem koje smo čak i pripadnicima treće dobi, umirovljenicima, maksimalno olakšavali nabavku ogrjeva, nudeći im mogućnost plaćanja ogrjeva na čak 10 rata. Sve u ranije navedenom cilju – pružanju kvalitetnog a pristupačnog ogrjeva svim stanovnicima Bosne i Hercegovine", ističu.

"U posljednjih par mjeseci, naš cilj da stanovnicima Bosne i Hercegovine konstantno omogućujemo nabavku ogrjeva po pristupačnim cijenama, što smo svojim najvećim pojedinačnim tržišnim udjelom na tržištu ogrjeva u BiH svake godine do sada uspješno i činili, je postao nemoguć. U nadi da s Vama dijelimo brigu i interes za dobrobit Bosne i Hercegovine i svih njenih stanovnika, osjetili smo potrebu da Vas na ovaj način informiramo o trenutnom stanju na tržištu ogrjeva Bosne i Hercegovine, na koje su u ovom trenutku sjenu bacile trenutne povišene cijene goriva i drugih proizvoda odnosno sjenu na ogrjev su bacilli proizvodi koji se zasigurno nalaze na nižem prioritetu osnovnih životnih potreba od samog ogrjeva", navode.

"Ono što je trenutno evidentno na europskom tržištu biomase i ogrjeva je činjenica da vlada ogromna nestašica, o čemu je naša tvrtka više puta obavještavala javnost putem raznih vrsta medija. Navedenoj nestašici je u prvobitnom slučaju kumovala pandemija koronavirusa, koja je našu državu zahvatila početkom 2020. godine nakon čega su se poremećaji u lancima opskrbljivanja počeli pretvarati u poremećaje u cijenama ogrjeva prema krajnjim kupcima – potrošačima. Cijene su, shodno činjeničnom poskupljenju brojnih faktora koji su nužni u proizvodnji svih vrsta ogrjeva među kojima je i električna energija, pogonsko gorivo, čelik i brojne druge komponente, doživjele svoj očekivani i, ako se može reći, normalan rast te se taj rast može otprilike mjeriti jedinstvenom stopom od +20% za sve vrste ogrjeva. Takvo povećanje su stanovnici naše države i očekivali, shodno općeprihvaćenoj činjenici da je u tim trenutcima svaki aspekt života doživio cjenovni rast", dodaju.

"Međutim, promjene u cijenama su ponovo krenule ići uzlaznom putanjom krajem veljače tekuće 2022. godine. Događanja na teritoriju Ukrajine te njihov sukob s Ruskom Federacijom je u tom razdoblju pa sve do danas doveo do ogromnog poremećaja u lancu opskrbljivanja zemalja Europske Unije s energentima poput plina, ali svakako i svih vrsta ogrjeva – drveta, peleta, briketa ali i uglja. Razlog za taj abnormalni rast cijena ogrjeva, koji je u razdoblju pisanja ovog dopisa dosegao postotnu razliku od +100% u odnosu na prošlogodišnje cijene s tendencijom daljeg rasta, je činjenica da su u proteklim godinama zemlje Europske unije primarno svoje potrebe za ogrjevom podmirivale iz Ukrajine koja je, kao i naša zemlja, obilato bogata šumom a samim tim i proizvodima iz sektora energetike i biomase".

"Tržište zemalja Europske unije, u trenutnom nedostatku ranijih dobavljača iz Ukrajine zbog narušenih tranzitnih puteva, su svoje ciljeve za nabavku usmjerili ka drugoj europskoj zemlji koja je bogata šumom i biomasom – Bosni i Hercegovini. Naša kompanija je u prethodnom razdoblju svjedočila enormnom broju upita za ponudu ogrjeva iz svih zemalja EU a kojih i dalje na desetine svakodnevno stiže na naše mail adrese. Iako vođeni idejom i željom da prvo podmirimo domaće tržište s ogrjevom a da višak, kojeg zahvaljujući našem prirodnom bogatstvu uvijek bude, izvozimo, trenutno se čak i mi nalazimo  u moru onih koji su svoje proizvodnje i kapacitete usmjerili ka izvozu u kvotama koje su jednake 90% njihove čitave proizvodnje, a veliki broj je i onih koji su usmjerili čak i 100% čitave proizvodnje ka izvozu. Službeni podatak je da trenutno mi, gospodarstvenici i s tržišta BiH iz sektora ogrjeva i energetike, dnevno izvozimo u prosjeku 30 – 50 šleperskih isporuka drveta što je jednako cca. 2000 prostornih metara drveta, te 20-30 šleperskih isporuka drvenog peleta što je jednako cca. 500 – 700 tona", ističu.

"Uzimajući u obzir te službene brojke, udar na bh. tržište je ogroman te dovodi do činjenice da navedenog ogrjeva neće biti dovoljno za potrebe bosanskohercegovačkog tržišta. Navedeno se dešava zbog temeljnih ekonomskih pretpostavki da se cijena određene robe formira na bazi ponude i potražnje za istom, a s obzirom na to da je ponuda ogrjeva u cjelini trenutno dosta oslabljena – neminovno je ogromno povećanje cijene svih vrsta ogrjeva te je stoga za gospodarstvenika, odnosno za poduzeće, veća isplativost da se ogrjev s našeg tržišta izvozi na inozemno tržište nego da se prodaje na domaćem tržištu. Sve to je dovelo da se naše gospodarstvo sa svojim proizvodima okrene prvenstveno inozemnom tržištu", dodaje se.

"Jedan od najvažnijih tržišnih segmenata na tržištu ogrjeva predstavljaju i javne nabavke državnih institucija, koje su u prošloj 2021. godini objavile javne nabavke za ogrjev u vrijednosnom iskazu od preko 2.550.000,00KM. U te institucije spadaju i škole, bolnice kao i sve ostale javne institucije. Uzimajući to u obzir, ovom prilikom Vas obavještavamo da navedene abnormalne promjene u cijenama ove godine znatno ometaju proces javnih nabavki zbog nemogućnosti predviđanja cijena ogrjeva čak ni za 7 dana unaprijed", ističe se. 

"Na dnevnoj bazi se desetine javnih nabavki poništava zbog “nerealne cijene” od strane ponuđača a sve zbog činjenice da su proračuni javnih institucija ostali isti kao i prošle godine a s druge strane su se cijene ogrjeva drastično promijenile. Rješenje koje javne institucije trenutno primjenjuju je da za isti iznos sredstava kao i svake godine nabavljaju dosta manju količinu ogrjeva, a poređenja radi – ove godine za isti novac mogu nabaviti duplo manju količinu nego prošle godine. To rješenje se smatra privremenim, jer će se njime u konačnici dovesti do količinskog nedostatka ogrjeva, najvjerojatnije u najhladnijim razdobljima zime, a samim tim i do hladnih prostorija institucija. Kako naše gospodarstvo trenutno pokušava odgovoriti nadasve ogromnim zahtjevima zemalja iz inozemstva za ogrjevom koji će se zasigurno još više intenzivirati, uzimajući u obzir sve veće tenzije te skore najave potpune obustave isporuke plina u zemlje EU prilikom čega je stanovnicima istih jedina alternativa ogrjev, naša država je već  počela ulaziti u krizu u kojoj će, usprkos našem ogromnom prirodnom bogatstvu kako drveta tako i uglja, najvjerojatnije dočekati zimu s hladnim domovima velike većine građana a i s hladnim školama, javnim ustanovama, bolnicama", navode.

"Kao društveno odgovorna tvrtka, a uzimajući u obzir sve ranije navedeno, te sve veće približavanje i smatranja zasigurnim scenarija o dočekivanju zime u hladnim domovima i institucijama, ovom prilikom Vas molimo da što prije na hitnoj sjednici Vijeća ministara donesete odluku o obustavi izvoza svih vidova ogrjeva izvan države izuzev slučaja podmirenog domaćeg tržišta a u cilju zaštite domaćeg gospodarstva, domaće ekonomije te naposljetku – apsolutne zaštite domaćeg stanovništva. Navedenim činom će se situacija na domaćem tržištu zasigurno normalizirati te će stanovnici kao i ranijih godina ponovo imati ogrjev po pristupačnim cijenama i u dovoljnoj količini.  Ovom prilikom Vas molimo da ovaj dopis razmotrite pod hitnom notom jer se situacija na domaćem bosanskohercegovačkom tržištu mijenja iz dana u dan ali nažalost – na štetu stanovnika i njihovog proračuna", dodaje se.

"Čvrsto vjerujemo da Vi, primatelji ovog dopisa, možete vrlo brzo riješiti alarmantnu situaciju na ovom tržištu i na taj način pomoći stanovnicima Bosne i Hercegovine. Naša tvrtka, koja iza sebe ima desetljeća iskustva kao svojevrsni lider na tržištu ogrjeva Bosne i Hercegovine, svim predstavnicima državne, entitetske, županijske, pa i lokalne vlasti stoji na raspolaganju za bilo kakav vid pomoći iz našeg sektora. Ne dozvolite da u državi, koja zasigurno jedina u regiji može biti energetski neovisna, dočekamo zimu u hladnim domovima", stoji u dopisu.

Iz ove tvrtke dopis su uputili predsjedavajućem vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košaracu, ministru trgovine FBiH Zlatanu Vujanoviću, ministru energije, rudarstva i industrije FBiH Nerminu Džindiću, premijeru FBiH Fadilu Novalićz, predsjedniku Vlade RS Radovanu Viškoviću, ministru energetike i rudarstva RS Petru Đokiću i ministu gospodarstva i preduzetništva RS Vjekoslavu Petričeviću.