ANALIZA Tko ima bolju perspektivu euro ili dolar?

ANALIZA Tko ima bolju perspektivu euro ili dolar?
Ilustracija

Početak je rujna 2022. godine mijenjam 1.000 eura kako bih platio online uslugu u dolarima i dobivam 995 dolara. Prošle godine za istu sumu eura moglo se dobiti čak 1.189 dolara. Je li euro izgubio 16% vrijednosti za 365 dana ili je dolar postao vrjedniji analizira Financa.ba.

Paritet Euro vs. dolar

Paritet eura i dolara je jedna od najzanimljivijih priča u svijetu financija u tekućoj godini, a ovako visoka vrijednost američke valute u usporedbi s ostalim svjetskim valutama, a posebno eurom nije se dogodila posljednjih 20 godina. Vrijednost eura ispod 1 dolara zadnji put je procijenjena 15. srpnja 2002. godine.

Uzroci pada vrijednosti eura

Nakon završetka pandemije COVID-19 Europa je očekivala oporavak gospodarstva, te vraćanje životnih tokova u „normalu“. Ipak, realnost je bila drugačija. Rat na teritoriji Ukrajine koji je započela Rusija, veliku većinu Europljana je ostavio u nevjerici, a europsko gospodarstvo ga je dočekalo nespremno. Sve ovo je pratila inflacija, kao jedna od posljedica COVID-19 mjera, te izrazito visoke likvidnosti stanovnika EU akumulirane prilikom lockdown-a.

Ovisnost o ruskim izvorima energije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više od svega krive su visoke cijene energije i rekordna inflacija. Europa je za održavanje industrije i proizvodnju električne energije daleko više ovisna o ruskoj nafti i prirodnom plinu nego Sjedinjene Američke Države. Strahovi da će rat u Ukrajini dovesti do gubitka ruske nafte na svjetskim tržištima gurnuo je cijene ovog energenta na prilično visoku razinu. A Rusija je smanjivala isporuke prirodnog plina Europskoj uniji, što su čelnici EU opisali kao odmazdu zbog sankcija ali i zbog isporuke oružja Ukrajini.

Cijene energije podigle su inflaciju u eurozoni na rekordnih 9% u srpnju, čineći sve skupljim, od namirnica do računa za režije. Konstantan nedostatak plina na tržištu može dovesti u dvojbu čelnike mnogih država EU hoće li zalihe plina dostupne na tržištu koristiti kako bi sačuvali gospodarstvo ili omogućili građanima osnovne životne uvjete.

Cijene prirodnog plina na europskoj referentnoj vrijednosti TTF skočile su na rekordno visoke razine zbog sve manjih zaliha, straha od daljnjih ograničenja i velike potražnje.

Mogućnost globalne recesije potiče potražnju za sigurnom imovinom, a tradicionalno je američki dolar jedna od njih. S tehničkog stajališta, američko gospodarstvo već je ušlo u recesiju zbog dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP- a. Međutim, službeno, SAD smatra gospodarsko razdoblje recesijskim tek nakon što ga NBER (Nacionalni ured za ekonomska istraživanja) proglasi dekretom. Razlog tome je što organizacija procjenjuje mnoge pokazatelje ekonomske aktivnosti izvan rasta BDP-a, kao što su nezaposlenost, osobni dohodci, stvarna osobna potrošnja, industrijska proizvodnja itd. U trenutku pisanja članka većina nabrojanih pokazatelja ostaje pozitivna, dok je proizvodnja najslabija točka. Dakle, prema NBER-u, Sjedinjene Američke države još nisu u recesiji.

Situacija u Europskoj Uniji nije baš blistava, te se ekonomija priprema za duboku recesiju. Već smo spomenuli da ruski rat s Ukrajinom više utječe na eurozonu zbog njezine zemljopisne blizine i cijelog pitanja izvoza ruskog plina i sirovina u regiju. Ekonomska aktivnost u eurozoni pala je na najnižu razinu u godinu i pol, a čini se da se loši gospodarski izgledi produbljuju.

Što čine centralne banke

Razilaženje u politici između Federalnih rezervi i Europske središnje banke gura trgovce prema dolaru. Fed podiže kamatne stope brže i intenzivnije od ECB – a , a znamo da povećanja kamatnih stopa pogoduju valuti zemlje. FED planira povećati kamatne stope za 50, a ne 75 bodova na sastanku u rujnu ako ekonomski podaci o zaposlenosti i inflaciji budu povoljni.

Prošlog mjeseca ECB je po prvi put u 11 godina podigao kamatne stope za pola postotnog boda većeg od očekivanog. Istina je također da bi ECB 8. rujna mogla podići kamatne stope za 50 baznih bodova. Ali čak i ako se ta razlika između dviju središnjih banaka smanji, to neće promijeniti opći ton valutnog para. Čak ni oštro povećanje stope vjerojatno ne bi značajno potaknulo euro.

Tko pobjeđuje?

Američki turisti u Europi će pronaći jeftinije hotelske i restoranske račune i ulaznice. Slabiji euro mogao bi europsku izvoznu robu učiniti cjenovno konkurentnijom u Sjedinjenim Državama. SAD i EU glavni su trgovinski partneri, pa će se promjena tečaja primijetiti. U SAD-u jači dolar znači niže cijene uvozne robe iz EU – od automobila i računala do igračaka i medicinske opreme – što bi moglo pomoći u umjerenoj inflaciji.

Tko gubi?

Američke tvrtke koje mnogo posluju u Europi vidjet će smanjenje prihoda od tih poslova kada i ako donesu tu zaradu natrag u SAD. Ako zarada u eurima ostane u Europi za pokrivanje tamošnjih troškova, tečaj postaje manji problem. Ključna briga za SAD je da jači dolar čini proizvode proizvedene u SAD-u skupljima na prekomorskim tržištima, povećavajući trgovinski deficit i smanjujući gospodarsku proizvodnju, dok stranim proizvodima daje cjenovnu prednost u Sjedinjenim Državama. Slabiji euro može biti glavobolja za Europsku središnju banku jer može značiti više cijene uvozne robe, posebice nafte, čija se cijena izražava u dolarima. ECB već vuče u različitim smjerovima: podiže kamatne stope, tipičan lijek za inflaciju, ali više stope također mogu usporiti gospodarski rast.