Agrokor dobavljačima u BiH duguje 450 milijuna KM

Ukoliko bi došlo do najgoreg scenarija u Agrokoru Ivice Todorića, koji se na rubu propasti našao nakon što je jedan od najvećih dobavljača, kompanija Orbico odlučila pokrenuti prinudnu naplatu, to bi imalo nesagledive posljedice za gospodarstvo u BiH.

Hrvatska kompanija ima dug od šest milijardi eura, od čega više od dvije milijarde prema dobavljačima. Ipak jučerašnja događanja oko hrvatske kompanije ulijevala su nadu u pozitivan rasplet situacije.

Agrokor u našoj zemlji ima više tvrtki koje zapošljavaju 5.296 zaposlenika.

Samo je 250 prodavaonica Konzuma u BiH zaposleno 4.153 ljudi. Agrokor u Federaciji BiH ima više "kćeri-tvrtki"od čega četiri tvrtke u Sarajevu, i to : Pik Vrbovec, Zvijezda, Konzum, Velpro i Super kartica. U Grudama je registrirana tvrtka Agrokor-Zagreb doo, a u Čitluku Ledo doo. Sarajevski kiseljak dd je također u vlasništvu Agrokora.

Osim radnika sa strepnjom u razvoj situacije u Agrokoru gledaju i mnogi dobavljači.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić za Al Jazeeru je iznio podatak da je Agrokor dobavljačima u BiH dužan oko 450 milijuna KM, te zbog toga ne bi bilo dobro, kako je istakao, da se dogodi "bilo kakav lom u Agrokoru".

"Očekujemo da domicilna država (Hrvatska) učini sve da stabilizira Agrokor", kazao je Novalić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tvrtke Agrokora u BiH nemaju dugovanja po osnovu PDV-a, zaključno sa 30. ožujkom 2017. godine.

Brojni dobavljači još se oporavljaju nakon povlačenja slovenskog Tuša, ali u odnosu na probleme koje bi uzrokovao krah Konzuma oni djeluju minorno. Tuš je bh. dobavljačima ostao dužan oko 20 milijuna KM.

Situacija se prati
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u izjavi za Dnevni list kaže da se situacija sa Agrokorom pomno prati u BiH.

"Konzum duguje značajna sredstva dobavljačima i radi se o višemjesečnim dugovanjima. Agrokor ima značajan potencijal u BiH, ne samo lanac Konzum već i druge gospodarske subjekte koji značajno utječu na tržište BiH. Naš interes je da ta velika kompanija stabilizira poslovanje u matičnoj zemlji i prostoru BiH. Nadležne institucije prate što se događa i po informacijama koje ima ministarstvo za sada nema bilo kakvih poremećaja. U interesu nam je da tvrtke-kćerke ne dožive bilo kakav poremećaj u poslovanju", kaže Šarović.

On ocjenjuje da će ukoliko se kriza prenese u BiH najviše biti ugroženi dobavljači, ali da BiH nažalost nema pouzdane mehanizme da ih zaštiti.

"Ne postoje potpuno pouzdani mehanizmi koji bi garantirali zaštitu i pozitivan rasplet situacije", kaže Šarović i podsjeća na loše iskustvo sa Tušem.

Predsjednica Sindikata radnika trgovine BiH Mersiha Čaušević izjavila je medijima da su tražili sastanak sa upravom Konzuma u BiH, ali im je rečeno da i oni čekaju ishod razgovora u Zagrebu o budućnosti koncerna. Informacije koje su dobivali proteklih dana govore da za sada nije bilo problema sa isplatama plaća.

"Radnici sad očekuju plaću 10. travnja i vidjet ćemo kako će se sve odvijati. Dobili smo uvjeravanja da neće biti problema. Kolege iz Hrvatskog sindikata nam kažu da im je isplaćena i uskrsnica, tako da se nadamo da radnici u BiH će nastaviti primati regularno plaću i to je ono što nas najviše zanima ", kaže Beširević.

Prema njenim riječima, imali su kontakte sa izvršnim direktorima u Agrokoru, koji su im prenijeli da svi čekaju ishod razgovora uprave i vlasnika koncerna sa velikim dobavljačima i povjeriocima. Od bh. vlasti ne očekuje reakciju.

"Znate što se desilo kada je Tuš otišao pod stečaj. Ne očekujem pomoć bh. vlasti. Oni se ne brinu ni za kompanije koje su u njihovom vlasništvu", dodaje Beširević.

Burno u Hrvatskoj
U petak je bilo burno oko Agrokora. Vlada Hrvatske donijela tzv. lex Agrokor, Zakon o sistemski važnim tvrtkama, u sjedištu Erste banke u održan je sastanak s dobavljačima, država, odnosno Ministarstvo financija sjelo na račun Agrokora zbog duga za PDV.

"Postoje situacije kad se velike kompanije nađu u teškoćama", izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković spomenuvši primjer brodogradilišta.

"Mi predlažemo zakon koji će omogućiti da imamo jedan novi posebni zakon koji bi se odnosio na društva sa dva uvjeta. Prvi je da ima ukupno zaposlenika preko 5000 i drugi je da mu obaveze prelaze 7 i pol milijardi kuna. Predlažemo izvanrednog povjerenika kojeg određuje sud", rekao je Plenković.

Banke članice koordinacijskog odbora financijskih vjerovnika i predstavnici Agrokora u principu su usuglasili ključne elemente tzv. standstill ugovora.

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je da je sastanak bio konstruktivan te da se kreće s moratorijem na bankarske obveze.

"Želimo omogućiti nastavak operativnog poslovanja Agrokora, za to su potrebne promjene", rekao je Schoefboeck.

"Imamo jasan plan i jasne korake što treba u sljedećim danima napravit, a to su novi međunarodni menadžment, ubrizgavanje dodatnog novca i aktivno restrukturiranje. S naglaskom da će se voditi računa o svim zaposlenicima i dobavljačima Agrokora, s posebnim naglaskom na male i srednje dobavljače", kazao je nakon sastanka predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska, Mario Henjak.

Dodao je da konkretne osobe koje će sjediti u novom menadžmentu još uvijek ne znaju te da ih odabiru zajedno.

Precizirao je da će se promjene u menadžmentu prvenstveno odnositi na upravljanje sektorom "retaila" i financijama.

Na pitanje što će biti sa sadašnjim vlasnikom Ivicom Todorić, odgovorio je: "To nije pitanje za mene."

Na pitanje jesu li upitne plaće zaposlenika iz Agrokor Grupe, odgovorio je da su plaće odgovornost novog menadžmenta kompanije.

U ime dobavljača novinarima se obratio Josip Budimir, član Uprave Francka. Kazao je da su svi dobavljači podržali standstill te da su pristali staviti moratorij na naplatu dugova i na obročnu otplatu.

"Dobavljači će povući blokade i spremni smo pod moratorij staviti i naše obveze, a kako bi dali potporu kreditorima", kazao je Budimir.