EVO ŠTO KAŽU BROJKE BiH najviše izvozi maline, a uvozi banane i agrume. Za jabuke imamo novo izvozno tržište

Tržnica Mostar - Mostarska tržnica
Ilustracija/hercegovina.info

U ovoj godini Saudijska Arabija se pojavila kao novo izvozno tržište za jabuke iz Bosne i Hercegovine, što je vjerojatno novo potencijalno tržište umjesto Rusije.

U prva dva mjeseca ove godine nije bilo izvoza jabuka iz BiH na rusko tržište, a razlozi za to su, kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), u najvećoj mjeri, rat kao izvanredno stanje, klimatske promjene i energetska kriza. U prva dva mjeseca lani u Rusiju je izvezeno jabuka  u ukupnoj vrijednosti 519.296 KM, prenosi Fena.

Izvozna tržišta za jabuke iz BiH

Saudijska Arabija trenutno spada u ‘top 3’ kada je riječ o izvozu jabuka, koji je u tu državu u prva dva mjeseca iznosio 129.344 KM. U Ujedinjene Arapske Emirate u tom razdoblju izvezeno je jabuka u vrijednosti 347.481 KM, dok je izvoz jabuka u Crnu Goru iznosio 320.530 KM. Oman, Kuvajt, Katar, Italija također su bila neka od izvoznih tržišta za jabuke iz BiH.

Uvoz u BiH

U Bosnu i Hercegovinu je u tom razdoblju najviše jabuka uvezeno iz Poljske, u vrijednosti 1.028.214 KM, zatim Sjeverne Makedonije 997.073 KM, te Italije u vrijednosti 570.876 KM.

Prema podacima VTK BiH, u prošloj godini je u BiH uvezeno 19,2 milijuna kg jabuka, što je novčano 10,8 milijuna KM, a istovremeno je izvezeno 5,1 milijun kg ili u vrijednosti 7,6 milijuna KM. Izvoz je manji od uvoza za 14,1 milijun kg ili 3,2 milijuna KM novčano.

Od jestivog voća najviše se izvozile maline

Vrijednost izvoza jestivog voća i orašastih plodova u 2022. godini iznosila je 119,4 milijuna KM, što je za 21,3 posto manje od izvoza u 2021. kada je iznosio 151,6 milijuna KM. Promatrano količinski, iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 30.861 t jestivog voća i orašastih plodova, što je manje za 18,4 posto u odnosu na 2021. kada je izvezeno skoro 37.830 t. Iako u padu, u odnosu na godinu ranije, izvozom su dominirale smrznute maline.

Uvoze se najviše banane i agrumi

U 2022. uvoz jestivog voća i orašastih plodova iznosio je 230,3 milijuna KM, što je za 8,6 posto više od uvoza u 2021. godini. Međutim, ako se uvoz promatra količinski primjećuje se pad od 8,5 posto, odnosno uvezeno je 16.697 t manje voća u odnosu na godinu ranije. Iako smanjen količinski u odnosu na godinu ranije, uvozom dominiraju banane i agrumi.

Sve manje ljudi bavi se voćarstvom

"U Bosni i Hercegovini je zastupljena tržišna ekonomija tj. cijene na tržištu se određuju na osnovu ponude i potražnje, te zbog toga BiH nema odgovarajuće instrumente zaštite na raspolaganju kojima bi se ograničio enorman uvoz određenih proizvoda, iako smo svjedoci da BiH raspolaže idealnim uvjetima za njihovu proizvodnju, što zasigurno ne ide u prilog ni činjenici da se iz godine u godinu sve manji broj ljudi odlučuje baviti voćarstvom", naveli su za Fenu iz VTK BiH.

Moguća rješenja

Kako bi se poboljšao položaj domaćih proizvođača i poboljšala konkurentnost, kako su dodali, potrebno je uraditi dosta stvari i donijeti puno trajnih rješenja u koje bi bio involviran širok krug aktera, a to se, prije svega, odnosi na povećanje broja službenih kontrola prilikom uvoza roba s inozemnih tržišta, povećanje poticajnih mjera, sustavna ulaganja u modernizaciju proizvodnje uslijed sve manjeg broja domaće radne snage, kvalitetno udruživanje proizvođača s ciljem okrupnjavanja proizvodnje i brendiranja domaće jabuke i kruške kako bi je i potrošači znali prepoznati i razlikovati od jabuke i kruške iz uvoza.