Invazivna Caulerpa Racemosa otkrivena u istarskom priobalju

U Sredozemnom moru zabilježeno je ukupno 745 stranih vrsta, a među njima je i zelena morska alga - grozdasta kaulerpa (Caulerpa racemosa (Forsskål) J.Agardh, odnosno njezin varijetet Caulerpa racemosa (Forsskål) J.Agardh var. cylindracea (Sonder) Verlaque, Huisman et Boudouresque) (u daljnjem tekstu: grozdasta kaulerpa). Ona je svakako jedna od najpoznatijih stranih morskih vrsta u Sredozemlju i to ponajviše zbog svoje velike invazivnosti. Uvrštena je među 100 najopasnijih stranih invazivnih vrsta u Sredozemlju jer širenjem može izazvati promjene u sastavu bentoskih zajednica određenog područja istiskujući autohtone vrste, a utječe i na fizikalne i kemijske uvjete morskog okoliša.

Taj invazivni varijetet podrijetlom iz tropskih i umjereno toplih mora, u Sredozemnom moru prvi je put zabilježen ranih 90-ih godina uzduž libijske obale. Nakon toga započelo je njegovo brzo širenje Sredozemljem. Tako je u Jadranskom moru grozdasta kaulerpa prvi put zabilježena na Paklinskim otocima ujesen 2000. godine, a do danas je, prema postojećim podacima, nađena na više od sto lokaliteta duž naše obale, pa i u zaštićenim područjima NP Kornati, NP Mljet, NP Brijuni te PP Lastovsko otočje. Godine 2010. prvi je put zabilježena i na Kvarneru. Spomenuti varijetet te alge genetski je sličan onima iz Australije te se pretpostavlja da je odande i stigao, međutim do danas nije razjašnjen način na koji se to dogodilo. Kad alga jednom dospije u neko područje, brzo se širi sidrima i ribolovnim alatima i/ili morskim strujama. Balastne vode i obraštaj na brodovima također su jedan od mogućih načina širenja, kao i ispuštanje iz akvarija.

Invazivnost grozdaste kaulerpe leži u njezinoj otpornosti na velik raspon okolišnih čimbenika. Uspijeva na gotovo svim tipovima mekih i čvrstih dna, na dubinama od 0 do 70 metara (što ukazuje na otpornost na nizak intenzitet svjetla) te na temperaturama od 8 do 28 °C. Da je otporna na niske temperature mora, ukazuje njezin nalaz u podmorju Vrsara u Istri (najsjevernijem naselju te vrste na svijetu), gdje se temperatura mora spušta i ispod 8 °C. Osim navedenog, podnosi i visoku razinu onečišćenja te povišenu razinu sedimentacije. Možemo je naći u blizini luka, putničkih i industrijskih, kao i u netaknutim područjima. Još je jedna veoma važna karakteristika brzo zarastanje i oporavak nakon stresa ili oštećenja (otkidanja fragmenata zbog udaranja valova, ugriza biljožderskih organizama, znanstvenih istraživanja, pokušaja uklanjanja).

Cijela je alga građena od samo jedne stanice - pa su kaulerpe najveći jednostanični organizmi na svijetu. Na mjestu oštećenja alge, gdje citoplazma dolazi u dodir s morskom vodom, u kratkom se vremenu razvija citoplazmatski čep, slično grušanju krvi, koji zatvara ozljedu i tako sprečava daljnje istjecanje.
Razgranato puzajuće stabalce grozdaste kaulerpe može biti dugo i više od metra. Za podlogu se pričvršćuje brojnim nitastim korjenčićima, a prema svjetlu razvija grozdaste listiće. Stvara iznimno gusta naselja na svim tipovima morskog dna. U Jadranu njena naselja površine od 1 m2 razvijaju gusti splet puzajućih, razgranatih stabalaca (kauloida) duljih od 2 km s više od 27.000 listića! Tako prerasta sve autohtone sesilne organizme, primjerice spužve i koralje, te čini gusta naselja koja sprečavaju naseljavanje drugim organizmima ili ih istiskuju. Zbog nakupljanja organskih čestica i njihove razgradnje, ispod gustog spleta alge, koji može biti debeo i 15 cm, dolazi do povećane potrošnje kisika, što može prouzročiti i potpuni nestanak kisika - stanje pogubno za većinu organizama. Zanimljivo je da se alga teško razvija u zdravim i gustim livadama posidonije. Međutim, ako je livada rijetka ili oštećena, alga je lako prožima i razvija gusto naselje.

Zbog toksičnih metabolita koje proizvodi u Sredozemlju nema mnogo predatora osim dvije vrste puževa (Lobiger serradifalci i Oxynoe olivacea). Nažalost, ti puževi ne postižu brojnu populaciju, pa ne mogu utjecati na tijek širenja invazivne alge. Zabilježeno je da se i ribe kao što su salpa, batoglavac i bukva te ježinci primjerice hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) često nađu u njenim livadama, iako je vrlo vjerojatno da se njome ne hrane.

U Jadranu se grozdasta kaulerpa pojavljuje najdublje između 55 i 60 metara. Razmnožava se samo vegetativno, a od spolnih stanica zabilježene su jedino ženske gamete. U desetak godina proširila se cijelim Jadranom tvoreći, ovisno o lokalitetu, veća ili manja naselja. Uklanjanje te alge iznimno je zahtjevno, a uspješnost mala, posebice većih naselja. Uzrok su teško uočljive jedinke te slučajno otkidanje fragmenata alge prilikom uklanjanja jer se iz tih djelića vrlo brzo razvija novo naselje. Uklanjanje također otežava brzo i uspješno razmnožavanje, eksplozivan rast vrste te složenost zahvata čišćenja pod morem. Dosad je u našem dijelu Jadrana provedeno nekoliko akcija uklanjanja, koje nisu bile posve uspješne, kao i drugdje u Sredozemlju.

Pronalazak novih lokaliteta s naseljem grozdaste kaulerpe u Jadranu, nažalost, vrlo je vjerojatan. Brzom širenju pridonosi i prijenos sidrima, a povećan rizik posebice postoji ljeti zbog velikog broja turista i plovila te nekontroliranog sidrenja. Do pronalaska učinkovitih i brzih metoda uklanjanja grozdaste kaulerpe veoma je važno istražiti sve uvjete koji pogoduju njezinu širenju, pratiti njezino širenje i pokušati kontrolirati određene antropogene aktivnosti koje tomu pridonose. Također je bitno poučiti i informirati javnost i turiste kako bi obratili više pozornosti prilikom odlaska na more i time umanjili rizik od širenja te invazivne alge.
• Više o invazivnim vrstama u Hrvatskoj možete pročitati na internetskim stranicama www.invazivnevrste.hr, koje održava Državni zavod za zaštitu prirode.

dzzp.hr