Split: Maloljetnice tabletama željele skončati život

Jedan od tih slučajeva, onaj 17-godišnjakinje, bio je teži, dok je onaj djevojke od 16 godina smatran lakšim slučajem, piše slobodna dalmacija.

Prva je u bolnicu primljena 16-godišnjakinja, koja se prema neslužbenim informacijama (nitko u KBC-u ne želi govoriti o tome), predozirala tabletama zbog neuzvraćene ljubavi. Ona je nakon dolaska u bolnicu boravila na Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) Klinike za dječje bolesti, te je u srijedu ujutro premještena na Odjel pedijatrije jer se njezino zdravstveno stanje znatno poboljšalo.

U poslijepodnevnim satima utorka na Kliniku za dječje bolesti primljena je i 17-godišnja djevojka koja se također predozirala većom količinom tableta. Poziv za pomoć uputila je njezina majka koje je vidjela da joj se kći čudno ponaša, nakon čega je odvedena u KBC Split. Inače, kako doznajemo, tinejdžerica se i prije znala problematično ponašati, a svojevremeno je imala i posla sa zakonom.

Ona je također boravila s utorka na srijedu na dječjem JIL-u, da bi u srijedu ujutro bila prebačena na Kliniku za psihijatriju KBC-a Split. Njezin život, kako neslužbeno doznajemo, također više nije ugrožen. Iako mnogi smatraju kako se u oba slučaja radilo o pokušaju samoubojstva, neki ovo povezuju s pozivom u pomoć, koji su na jedan poguban način uputile mlade djevojke.

Linija manjeg otpora

Alarmantne situacije u kojima sudjeluju oni najmlađi sve su češće u cijelom društvu, pa tako protiv njih nije ni "cijepljena" splitska bolnica. Što se događa s mladima, upitali smo prof. dr. Gorana Dodiga, predstojnika Klinike za psihijatriju KBC-a Split. - Problem je u tome što dižemo buku kada se ovakve situacije dogode. Naravno, radi se ekscesnoj situaciji koje su mediji "gladni".

Nažalost, takva vrsta ponašanja kod mladih je vrlo česta i intenzivna. Definitivno hrvatska, pa tako i splitska mladež živi životom koji je daleko od normalnog i prihvatljivog za njihovu dob - mišljenje je prof. dr. Dodiga.

Smatra kako i sami roditelji snose veliko breme odgovornosti za takvo mladenačko (ne)ponašanje njihove djece. - Najveći dio odgovornosti snose roditelji. Oni u odgoju idu linijom manjeg otpora, pa svojoj djeci popuštaju i daju im da rade sve ono što rade i druga djeca. Pravdaju se kako im te stvari koje rade svi, oni ne mogu zabraniti. Pitam se tko može objasniti kako je moguće da djeca od 13, 14, 15, 16, 17 godina ostaju vani do ranih jutarnjih sati, bez nadzora roditelja, koji vrlo često i ne znaju gdje su im djeca.

Preko medija, prvenstveno TV i interneta, stvara se atmosfera psihopatskog ponašanja i za pet godina će na psihijatrijama više boraviti mladi s poremećajem u ponašanju nego oni stvarni psihijarijski bolesnici. Kako objasniti činjenicu da roditelji ne znaju koje vrste sadržaja njihovo dijete izmjenjuje s potpuno nepoznatim osobama preko društvenih mreža. Ujedno se pitam kako kvazistručnjaci misle da roditelj mora biti odgovoran za ponašanje djeteta, a istovremeno da nije upoznat s ponašanjem svoga djeteta.

Velika većina mladih želi biti kao i svjetske zvijezde ili kvazizvijede koje se ponašaju neprimjereno u javnosti (opijaju se, drogiraju...). Alkohol je prema mišljenju prof. dr. Dodiga također vrlo bitan faktor u "nenormalnom" ponašanju mladih. - Imamo stravičan porast alkoholiziranosti kod mladih, koji dolaze u bolnicu u pijanom stanju. Živimo u vrlo teškom vremenu za odgoj mladih - zaključuje prof. Dr. Goran Dodig. Inače, prošle 2011. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno je 50 slučajeva raznih samoubojstava, na razne načine, dok su istovremeno izvršena i 54 pokušaja samoubojstva.