LAKA ZARADA Ima ih ali MUP HNŽ i ŽZH ne znaju koliko je bilo namještenih sudara

Sudar arhiv
Hercegovina.info/Arhiv

Portal Hercegovina.info je u proteklih tri mjeseca pokušavao dobiti službene informacije o namještanju prometnih nesreća na području tri županije, a riječ je o Hercegbosanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko - neretvanskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upite oko fingiranih, odnosno namještenih prometnih nesreća uputili smo tužiteljstvima županija, te MUP-ovima. Jedini odgovor stigao je iz MUP-a Hercegbosanske županije.

U njihovom odgovoru se navodi: "Na području odgovornosti MUP-a Hercegbosanske županije, evidentirana je jedna prometna nesreća i to 8.8. 2020. godine u 22:55 sati. Ova nezgoda je zabilježena u mjestu Mokronoge u općini Tomislavgrad i za istu je izražena sumnja da je fingirana.

Sudionici prometne nesreće, na koju sumnjamo da je singirana, su F.S. sa vozilom Nissan Almera i parkirano vozilo VW Touran vlasništvo Ž.J.

Za narečenu prometnu nesreću, Županijskom tužiteljstvu je podnesena kaznena prijava po članku 375. stavak 1. KZ FBiH (ovjeravanje neistinitog sadržaja), te još od strane tužiteljstva nije podignuta optužnica", navedeno je u odgovoru MUP-a HBŽ.

Sudar arhiv

Hercegovina.info je došla do saznanja da postoje sumnje u namještanje nekoliko prometnih nesreća na području Mostara, ali i HNŽ, međutim službenog odgovora od nadležnih institucija nema. Također. niti s područja ŽZH nije bilo odgovora u proteklih tri mjeseca.

Kada je u pitanju Republika Srpska, portal 'Glas Srpske' je objavio detaljnije podatke o namještenim prometnim nesrećama. Policija Republike Srpske lani je otkrila da su prevaranti na osnovu 'lažnih sudara' osiguravajuća društva olakšali za oko 173.218 maraka, prenosi 'Glas Srpske'.

Prema policijskim izvještajima prevaranti najčešće varaju policiju i osiguravajuće kuće tako što na cesti 'naštimaju' da se dogodila prometna nesreća u kojoj je uglavnom oštećen skupocjeni automobil.

"Dovezu na cestu neki skuplji automobil koji je na nekom drugom mjestu skršen i postave ga na predviđeno mjesto nezgode. Zatim se netko od prevaranata svojim autom zakuca ili ga nasloni na to vozilo pa zovu policiju i prave se da se ne mogu dogovoriti i traže zapisnik. Kada patrola stigne kažu: 'Vidite, to je novi automobil, koji košta 50.000 eura, a udarilo ga je neko jeftino vozilo'. Sve oni to naprave da liči kao da se zaista nesreća dogodila", kažu u policiji.

Sudar arhiv

Pomenute lažne nezgode događaju se uglavnom noću na zabačenim mjestima gdje vrlo teško može doći i prometna policija, koja bi precizno skicirala mjesto događaja.

Da nešto nije u redu, policija i osiguravajuće kuće otkriju tek kada se u izvještajima o nesrećama učestalo pojavljuju ista imena i prezimena ljudi u vezi sa naplatom štete. Tek tada pritisnuti dokazima, prevaranti odaju svoje nečasne radnje. U Ministarstvu unutarnjih poslova RS rekli su da su tijekom 2020. godine otkrili 11 slučajeva fingiranja prometnih nesreća radi naplate osiguranja.

"Nadležnim tužiteljstvima podneseno je osam izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i prijavljeno 20 osoba zbog 13 krivičnih djela", kaže službenik za odnose s javnošću MUP-a RS Danica Gnjatović.

Pojašnjava da se osumnjičeni terete za devet osiguraničkih prijevara te po jedno krivotvorenje isprave, krivotvorenje ili uništavanje službene isprave, dogovor za izvršenje krivičnog djela i davanje lažnog iskaza. Napomenula je da je od 11 slučajeva lažnih prometnih nesreća pet evidentirano lani, a ostale u proteklim godinama. Međutim, sve pomenute prijevare u vezi sa naplatom osiguranja otkrivene su 2020. godine.

"Tijekom 2021. godine otkrivena su dva slučaja fingiranja prometnih nesreća radi naplate osiguranja. U jednom je osumnjičen i policijski službenik zaposlen u Policijskoj upravi Gradiška. Slučaj je evidentiran lani na području Gradiške, a nadležnom tužiteljstvu je 2021. godine podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu 'Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i prijevara u osiguranju", kaže Gnjatović.

Sudar arhiv

Naglašava da su zbog fingiranih prometnih nesreća ove godine nadležnim tužiteljstvima podnesena dva izvještaja protiv osam osoba, navodi 'Glas Srpske'. Prema tim izvještajima materijalna šteta pričinjena osiguravajućem društvu je oko 10.040 KM.

Koliko su ljudi smioni i kakve dogovore kroje da bi došli do para govori i slučaj iz Gradiške, gdje su vinovnici prijevare otac i sin, njihova dva poznanika i policajac. Ovaj slučaj je otkriven krajem ožujka, a fingiranom nesrećama tražena je odšteta od 10.040 KM.

Ovakve i slične naštimane nesreće policija najčešće otkrije zbog rupa u pričama sudionika koje se uglavnom ne slažu međusobno i sa zatečenim stanjem na terenu. Tako je u lani u kolovozu otkriven pokušaj fingiranja nesreće u Javoranima na području Kneževa, kada su Srđan S. i Tihomir. M iz Banja Luke pozvali policiju da napravi očevid, jer su se sudarili vozilima. 

Srđan S. je vozio Audi, a Tihomir M. upravljao Lanciom. Dvojac je na ulici postavio vozila jedno uz drugo, a kada je patrola stigla, uvidjeli su da je skoro pa nemoguće da se tako sudare. Nakon dužeg ispitivanja i ukazivanja na nelogičnosti dvojac je pritisnut dokazima i iskustvom policajca priznao da se radi o fingiranju. Ispričali su im da su to uradili da bi se domogli odštete od osiguranja.

Prema podacima Agencije za osiguranje Republike Srpske tijekom prošle godine isplaćen je ukupno 79,1 milijun KM odštete za sve vrste osiguranja. Od tog broja 36,8 milijuna KM odnosi se na isplatu odštetnih zahtjeva za obavezno osiguranje od auto-odgovornosti.

"Tijekom 2019. godine isplaćeno je 37,9 milijuna KM na ime odštete za obavezno osiguranje od auto-odgovornosti, a te godine ukupno je podneseno 31.408 odštetnih zahtjeva za sve vrste osiguranja i po njima isplaćen ukupno 74,1 milijun KM", kažu u Agenciji za osiguranje RS i dodaju da ne raspolažu podacima o fingiranoj šteti i prijevarama u osiguranju.

Međutim, na osnovu svjetske statistike pretpostavlja se da je oko deset posto od svih prometnih nesreća na neki način povezano sa prijevarama.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.