BROJNE DOJAVE O BOMBAMA U REGIJI Škole, sudovi, općine nisu pošteđeni. Stručnjak govori što bi mogao biti uzrok

Policijsko vozilo pasarela Zalik
Hercegovina.info

Nije isključeno da sve učestalije lažne dojave o bombama na Balkanu omogućuju da se dolije još nestabilnosti i pritisaka, te da se stvori ideja o nesigurnosti na ovim terenima.

Globalno gledano, očigledno je da se u svijetu sve promijenilo - od vođenja rata do razvijanja političkih odnosa uopće - pa je tako došlo i do novih oblika terorizma, piše Telegraf.

Prvo smo imali oblike u kojima se terorizam vezivao za ubojstvo nekog državnog dužnosnika ili državnu instituciju, s ciljem političke destabilizacije neke zemlje, pa smo se susretali sa bombaškim napadima po tržnim centrima i sličnim javnim mjestima kako bi maksimizirali broj nedužnih žrtava, a danas možda možemo govoriti i o specifičnom vidu terorizma, sa istim ciljevima – da se destabilizira sigurnost neke zemlje u različitima aspektima.

S tim na umu, podsjećamo, svjedoci smo u posljednje vrijeme sve učestalijih vijesti o dojavama o podmetnutim bombama u regiji, a posljednje u nizu su prekjučerašnja dojava preko cirkularnog maila o podmetnutoj bombi dobilo je dvadesetak srednjih škola i gimnazija u Beogradu, zatim dojava u četvrtak u Županijskom i Općinskom sudu u Sarajevu i dan ranije masovna prijava, u čak 41 obrazovnoj ustanovi (škole i vrtići) u Crnoj Gori.

Pored učestalih prijava u tržnim centrima u Beogradu, tijekom prošlog tjedna lažna dojava je stigla i u tržni centar u Zagrebu.

"Ne možemo znati da li iza tih najava stoje stvarne namjere da se na određenim mjestima i dogodi neki konkretan teroristički akt ili su one samo dio propagandnog arsenala, sa sličnim ciljem - političke destabilizacije regije ili određenih mjesta u regiji. Sve takve najave se uvijek provjeravaju sa velikom ozbiljnošću, sa maksimalnom posvećenošću sigurnosnih službi zemlje u kojoj se događaju. 

Imajući u vidu brojnost i učestalost takvih najava posljednjih tjedana, sasvim je sigurno da sigurnosne službe u regiji, svoje aktivnosti usmjeravaju na preventivno djelovanje. To podrazumijeva niz mjera i aktivnosti na osiguravanju sigurnog funkiconiranja onih životnih aktivnosti građana koje su ovakvim najavama markirane kao potencijalno ugrožene", započinje razgovor za Telegraf.rs nastavnik sigurnosnih predmeta Globalizacija i društveni sukobi, Kreiranje kulture mira i Politika nacionalne sigurnosti na Pravnom fakultetu za privredu i pravosuđe u Novom Sadu prof. dr Darko Marković.

Marković ističe da razvoj događaja u Ukrajini nagovještava velike promjene u svjetskom poretku, koje će se neminovno odraziti i na sve aspekte života u našoj regiji, kako političke, tako i sigurnosne i ekonomske.

"Ne možemo reći da ne postoje oni koji u ovoj regiji imaju svoje ciljeve za čije ostvarenje sada mogu vidjeti priliku. Područje tzv. zapadnog Balkana, nije u potpunosti stabilizirano nakon građanskog rata devedestih godina prošlog stoljeća, te je vrlo osjetljivo na pritiske različitih centara moći. 

Zbog toga svaki vid uznemiravanja građana potencijalnim ugrožavanjem sigurnosti širih razmjera pojačava politička komešanja unutar društva. Da bismo razumjeli tko može izvući korist destabilizacijom sigurnosti u regiji, potrebno je da stvari pogledamo malo šire. Iza svake namjere stoji motiv, na našim sigurnosnim službama, ali i nositeljima političke moći, jeste zadatak da prepoznaju motiv(e) onoga što se sada događa", objašnjava analitičar.

Prema definiciji, cilj terorističkih akata je 'izazivanje straha i nesigurnosti i na taj način proizvođenja kod ciljne grupe, najčešće stanovništva, revolta prema politici svoje vlasti ili političke elite koja dominira u toj državi kako bi se srušila iznutra'.

Profesor ističe da je informacijska tehnologija danas na visokom stupnju razvoja, te sigurnosne službe raspolažu tehničkim mogućnostima da lociraju mjesta sa kojih dolaze najave postavljenih eksplozivnih naprava, te da prema tome odrede i pravce svojih aktivnosti. Ta saznanja su svakako od koristi i nositeljima političke moći, kako bi znali sa koje strane 'vjetar puše' i u skladu sa tim donosili najbolje odluke za građane, objavio je Telegraf.