BRDO - BRIJUNI Zajednička deklaracija propala zbog dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH

BRDO - BRIJUNI Zajednička deklaracija propala zbog dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH
Facebook

Sastanak regionalne inicijative koja postoji od 2013. godine nije uspio iznjedriti zajedničku deklaraciju. Kamen smutnje bila je BiH čija su se dva člana Predsjedništva, bošnjački Šefik Džaferović i Željko Komšić, koji bi trebao biti hrvatski (a nije jer nije izabran većinom glasova hrvatskog biračkog tijela) odbacila zahtjev Hrvatske da u deklaraciji stoji: “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, kako je prenijela Hina.”

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je odbio prihvatiti deklaraciju bez te stavke. “Moj prijedlog u pripremi ovog sastanka bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Nama se to čini kao minimum standarda, ali neke kolege iz BiH to nisu dale. Moja dužnost je bila da to predložim. Zaključili smo da na deklaraciju nećemo ići ali smo na kraju ipak našli nešto zajedničko”, rekao je Milanović, prenosi N1.

Slovenski predsjednik Borut Pahor je na konferenciji za predstavnike medija rekao kako je zadovoljan jer je sastanak potvrdio da je “proširenje EU bitno kao hitno rješenje za stabilnost naše regije. Pozivamo na napredak procesa proširenja. Pozivamo da se osigura BiH status kandidata do kraja 2022. godine”. Kosovski su mediji prenijeli da je iz Slovenije poslan i poziv EU da se ukinu vize Kosovu.

Govoreći o dijalogu između Srbije i Kosova, Pahor je, odgovarajući na pitanje novinarke, rekao da nitko nije pozvao Srbiju da prizna Kosovo, već da nastave dijalog kako bi osigurali mir i stabilnost ne samo za te dvije zemlje već cijelu regiju.

Vučić je, kako prenosi beogradski Blic, rekao da je važna točka bila i molba za određenu podršku EU zbog teške energetske situacije u kojoj se našao Zapadni Balkan pa je proverbijalno zaključio: “Ako dobijemo, dobro, ako ne nikom ništa”. Hrvatskim je novinarima rekao da se nije razgovaralo o njegovom nastojanju da posjeti Jasenovac. “Vidim da vi čeznete da dođem u Jasenovac, da položim taj cvijet, da možete sva pitanja da mi postavite.” Na pitanje o odlikovanju koje je Srpska pravoslavna crkva dala sudski potvrđenom ratnom zločincu Vojislavu Šešelju srbijanski je predsjednik odgovorio kako nema što reći jer je Srbija sekularna država, crkva je u njoj odvojena a da on nije ni patrijarh ni vladika, te će se morati pitati one koji su to odlikovanje uručili, prenosi Blic.

“Nije bilo tenzija samo razlika, a to nisu tenzije”, čini se da je precizna definicija summita Brdo-Brijuni održanog u Sloveniji. Ocijenio ga je tako srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je kao primjer razlike naveo drukčiji pristup Beograda odnosima s Prištinom od drugih. “Gotovo svi ovdje, ne računajući BiH, zbog srpskog stava u BiH, priznali su nezavisno Kosovo. Mi nismo i nećemo", rekao je Vučić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milorad Dodik, srpski član Predsedništva BiH, poručio je da je na Brdu kod Kranja, tijekom sastanka, jasno naglasio da se BiH mora riješiti kolonijalnog statusa koji su upostavili stranci jer je to neprihvatljivo u sklopu EU intergracija. Riječ je o drugim riječima izgovorenoj poznatoj tezi srpskog političara kojom naglašava da treba ukinuti Ured visokog predstavnika i poziciju Visokog predstavnika jer je to potvrda da je BiH u "kolonijalnom statusu".

Milanović: Nekima u BiH smeta i sam spomen konstitutivnosti

Nekima u BiH smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda zbog čega na sastanku Procesa Brdo Brijuni nije usvojena zajednička deklaracija, rekao je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike.

Milanović je na konferenciji za medije nakon sastanka rekao da "nekima naprosto smeta samo spominjanje" pojma konstitutivnosti triju naroda, u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike.

"Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali" te je taj prijedlog "odbijen istog trena", kazao je.

Predsjednik se "sa sličnim problemom suočio" i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO-a kad se morao "boriti i prijetiti blokadom" zajedničke izjave" kako bi u završni tekst ušao "običan spomen" Daytonskog sporazuma.

"To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava", rekao je na konferenciji za medije uz slovenskog predsjednika Boruta Pahora.

Umjesto zajedničke deklaracije usvojeni su zaključci.

Milanović je rekao i kako u dijelu EU-a, posebno na zapadu saveza, "postoji duboka rezerva" prema europskom putu zapadnog Balkana te da je ona "toliko duboka da se može rezati".

Zorni pokazatelj toga, smatra hrvatski predsjednik, bila je odluka EU-a u lipnju kad je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.

"Ja to smatram moralnim užasom", rekao je Milanović i ponovio da bi on "da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika" u Europskom vijeću uvjetovao status kandidata dvjema zemljama Istočnog partnerstva s dodjeljivanjem statusa i BiH.

Hrvatski predsjednik rekao je da to ponavlja "ne zato da čini zlo Ukrajini, jer joj to neće pomoći" kao ni BiH.