Županije grcaju u dugovima, samo za kredite duguju više od 500 milijuna maraka

Pojedine županije se jednostavno guše u dugovanjima i zaduženjima koje teško vraćaju, a koja dosežu i do iznosa približnih visini ukupnog proračuna. Iz Izaslanstva Europske unije krajem prošle godine izrazili su zabrinutost kada je u pitanju ekonomska stabilnost županija kojima prijeti potpuni bankrot. Trenutačna situacija je još gora.

Stižu presude

Najveću zaduženost imaju većinski hrvatske županije gdje prednjače Zapadno-hercegovačka s 46 milijuna maraka dugovanja po raznim osnovama, a odmah iza nje je Hercegovačko-neretvanska s 43 milijuna maraka.
Krajem prošle godine Srednjobosanska županija dugovala je oko 12 milijuna, a Hercegbosanska i Posavska po 10. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim županijama.
Iako je stanje već duže vrijeme alarmantno, vlasti u županijama nisu radile ništa po pitanju ušteda i sanacije stanja. Naprotiv, broj zaposlenih u administraciji se gomila, a lagodno ponašanje i trošenje državnog novca bez pokrića se nastavlja.
U isto vrijeme na naplatu stižu presude po raznim osnovama, najviše zbog neizmirenih obveza iz ranijih godina.

Županijski proračuni sve to ne mogu izdržati. Jedan od svježih primjera katastrofalne situacije jest Zapadnohercegovačka županija kojoj zbog neizmirenih obveza za vratom visi Porezna uprava Federacije koja je nedavno čak bila blokirala račune proračunskih korisnika u ovoj županiji.

Teška situacija

Federalni ministar financija Ante Krajina kaže da Vlada Federacije kaže kako situacija u pojedinim županijama jest teška, ali kako treba tražiti način da se ta situacija prevlada i obveze budu izvršene, što Vlada Federacije i čini. On naglašava kako se dugovi koje županije imaju prema Poreznoj upravi pokušavaju riješiti kroz potpisivanje sporazuma koji će omogućiti plaćanje na rate, ali i otpis kamata koje su nastale po osnovi dugovanja.
Ukoliko pored svega županije koje imaju dugovanja ne budu izvršavale svoje obveze, a nastave s lagodnim ponašanjem, onda će se sigurno posegnuti za rigoroznim mjerama i blokadom računa.
Što se tiče zaduženosti županija, ministar Krajina kaže da županije zasad uglavnom izvršavaju svoje obveze po kreditima te da sitnih problema ima samo s dvjema županijama.

- Što se tiče odnosa duga i kreditnog zaduženja, situacija nije toliko alarmantna. BiH inače nije prezadužena. Međutim, upitna je struktura duga i to gdje su sredstva potrošena, kaže Krajina. Ministar financija kaže kako je situacija različita od županije do županije te a se situacija vrlo brzo može pogoršati.

Na svu sreću postoji Zakon o dugu kojim je propisan limit do koga se mogu zaduživati općine i županije i to se kontrolira od Federalnog ministarstva financija.
- Ako netko mimo nas nađe neke novce i zaduži se, onda je to stvar njih i kreditora, kaže Krajina.

Ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan kaže kako se mora vidjeti kolika je veličina unutarnjeg javnog duga u BiH, ali se nažalost nitko ne bavi tim pitanjem.
On kaže kako dugovi koje imaju županije mogu izazvati velike probleme za javne službe, pa se događa da štrajka policija ili drugi proračunski korisnici.
Domljan upozorava kako su tužbe koje su pokrenute protiv županija ogromni problem, jer se ne zna ni koliko ih točno ima ni tko ih je pokrenuo, a neke već dolaze na naplatu.

Županije, kako se vidi, postaju problem same sebi, jer dolaze u situaciju da ne mogu vraćati dugove, nema razvoja, zapošljavanja i novih investicija. Pitanje je do kada će sve to moći trajati.

Piše: Sanja Bjelica Šagovnović / Dnevni list