ZEMLJA STARACA 240 milijuna maraka više isplaćeno na mirovine nego što je prikupljeno za doprinose

Iz Bosne i Hercegovine se u prošloj godini iselio rekordan broj ljudi, pokazali su podaci Eurostata. Samo za Europsku uniju izdato je više od 70 tisuća radnih dozvola.

"Prije posljednjih rezultata Eurostata, odnosno za 2018. godinu, ta je bila rekordna sa 53.000 izdatih dozvola za zemlje EU, a ovaj sad broj je i nas analitičare pomalo iznenadio. Za prošlu godinu je izdato 71.300 dozvola, a sada su u Eurostatu ažurirali podatke za Švedsku, odnosno još tisuću dozvola i to su podaci samo za EU", komentirao je makroekonomski analitičar Faruk Hadžić za N1.

Rekao je i da su navedeni podaci dozvole koje se izdaju na duže od tri mjeseca, a ne i za one na tri mjeseca.

"Slovenija i Hrvatska su slične po brojevima, a za Hrvatsku dosta naših ljudi ide raditi, dok za Sloveniju ima dosta slučajeva spajanja obitelji. Za Njemačku je slučaj da idu i zbog spajanja obitelji i zbog posla", istaknuo je.

Kada je riječ o razlozima za odlazak, Hadžić je rekao kako je najmanje ljudi iz BiH dobilo dozvolu za obrazovanje, najviše je za posao i zbog obiteljskih razloga, odnosno primarno spajanje obitelji.

"To je alarmantno što nam cijele obiteljie odlaze van BiH i pitanje je kako će se to dalje odraziti na cjelokupno funkcioniranje države. Smanjuje se broj rođenih i radna snaga", istakao je.

"Mi već jesmo zemlja staraca, ne trebamo govoriti postat ćemo. Imamo 698.000 umirovljenika, a 466.000 učenika i studenata. To pokazuje veliki nesrazmjer. Ove godine dobili smo 10.000 novih umirovljenika, a u FBiH već imamo problem što je 240 milijuna maraka više isplaćeno na mirovine nego što je prikupljeno na doprinose. Mi te pare nemamo i morali smo to nadoknaditi iz drugih izvora, odnosno kredita. Dio novca od MMF-a će morati ići za penzije", naglasio je.

Razlog sporog ekonomskog napretka Hadžić za N1 tvrdi da zbog toga imamo takav rast iseljavanja, jer, kako je istakao, ljudi više ne vide perspektivu u BiH, a sada je nastupila i kriza zbog pandemije koronavirusa.

"Imali smo spori ekonomski napredak i prije krize, zakašnjelu reakciju vlasti u pomoći i sa pravom ljudi strahuju. Postavlja se pitanje što će biti naredne godine jer nemamo viziju kakvi će biti ekonomski ciljevi i ono što vidim kod ljudi je da ne vide ni narednih godina da će se nešto mijenjati. Naši političari moraju shvatiti da je ovo problem broj jedan našeg opstanka kao države, tako da ćemo morati po ovom pitanju svi, a prije svega politika, da krenemo rješavati ovaj problem", potcrtao je u emisiji Novi dan.

O procjeni štete u okolnostima pandemije, Hadžić je rekao kako je na početku krize rekao da će biti potrebno dvije milijarde maraka da se pomogne gospodarstvu, ali da sada vidi da će taj broj biti puno veći.

"Pitanje je i koliko će nam BDP pasti. Problem je što je bilo jako kvalitetnih prijedloga i od struke i pozicijskih i opozicijskih stranaka i ti su prijedlozi odbijeni. Po mojim nesulžbenim informacijama, problem u tome je bio 'što nije netko drugi predložio', odnosno proradile su sujete. Na to se svodi naša politika i svi smo taoci takvih ljudi", naglasio je.

"Što nama znači otvaranje granica kad je prošla turistička sezona. Imamo zakašnjeli aspekt, ne shvata se dubina krize koja nam dolazi", dodao je analitičar Faruk Hadžić za N1.