ZBOG USKRAĆIVANJA INFORMACIJA Prijavili smo premijera ombudsmanu

Zbog svjesnog skrivanja informacije o transferiranju sredstava medijima u HNŽ-u, koje Vlada HNŽ-a i premijer godinama isplaćuju bez javnog poziva i jasnih kriterija, portal hercegovina.info istoga je prijavio Instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine – područni ured Mostar, te smo se mi i županijski premijer zaveli pod predmetom broj ŽMO–05–35/21. 

Premijer Nevenko Herceg, inače ljubitelj njemu sklonih medija, od 2016. na ovamo ispalaćuje više od 200 tisuća maraka godišnje medijima u HNŽ-u, a osim zbirnog iznosa, informacija koliko je tko dobio ostaje skrivena u njegovu uredu. Premijer očito misli da mu je proračun djedovina, a da punitelji istoga nemaju pravo na informaciju.

Portal hercegovina.info te glavna urednica Kristina Perić u više su navrata tražili informaciju od Vlade HNŽ-a o pojedinačnim iznosima medijima, međutim jedino taj upit u Vladi svjesno ignoriraju, premda smo manje-više upoznati s predsjednikovim transakcijama, i ne samo ovima, no želimo i službeno obavijest.

I sad da malo posjetimo premijera kakvim tekovinama težimo, a od kakvih se želimo oprostiti, ali nam evo ne dopušta:

Sloboda pristupa informacijama je conditio sine qua non demokratskog procesa i predstavlja ustavnu kategoriju koje se pojavljuje kao samostalno pravo, odnosno kao sastavni dio prava na slobodno izražavanje utvrđeno članom 10. EKLJP-a.

Ovo je osnovno demokratsko pravo građana i veoma važno sredstvo u osiguravanju vladavine prava i dobrog upravljanja. Pristup informacijama omogućuje građanima kontrolu svojih izabranih predstavnika i štiti od zloupotrebe, ali omogućuje i participaciju građana u određivanju prioriteta vlasti i veže se za koncept dobre vlade, što podrazumijeva otvorenu vladu koja funkcionira na principima efikasnosti, transparentnosti i zakonitosti.

S ciljem osiguranja ostvarivanja koncepta dobre vlade, vladine institucije obavezne su osigurati javnost svog rada na način da pravodobno i opširno informiraju javnost o svojim aktivnostima, odgovore na potrebe građana, osiguraju pristupačnost i transparentnost. Pravo na pristup informacijama uključuje pristup korisnika informacijama, odnosno dostupnost informacija, te pravo na daljnje širenje dostupnih informacija. Ono što se posebno mora istaknuti je da pravo na pristup informacijama nije “protiv” vlasti, već za “građane” i za “vlast”. Sloboda pristupa informacijama je kao takvo propisano u brojnim međunarodnim dokumentima, uključujući: Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (član 19.); Pakt o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih naroda (član 19.); Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (član 10.); Preporuke Vijeća Europe; Arhušku konvenciju i dr.

Bosna i Hercegovina kao demokratska zemlja koja teži ka članstvu u Europskoj uniji prva je država u regiji koja je 2000. godine dobila Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZoSPI), prvo na državnoj razini, a zatim 2001. godine i u oba entiteta.