FOTO/VIDEO  Zavirite u jedan od najtajnijih vojnih objekata bivše Jugoslavije

Zavirite u jedan od najtajnijih vojnih objekata bivše Jugoslavije
Hercegovina.info

Planina Zlatar kod Konjica krije, do nedavno strogo čuvanu tajnu, a danas objekat koji je otvoren za posjetitelje s najavom. Riječ je o skloništu Ark (Armijska ratna komanda) D-0 ili u narodu poznat kao Titov bunker.

Prikazujemo vam djelić onoga što krije ovaj objekat, a da biste vidjeli sve, te da biste saznali mnoštvo drugih detalja, morat ćete posjetiti ovaj kraj, te se upoznati s poviješću kako tog kraja tako i sa ostatkom zemlje.

Ekipa portala Hercegovina.info nije niti prva, niti jedina, a ni posljednja koja je posjetila ovaj objekat koji je građen u strogoj tajnosti, međutim u doba ograničenja koje je donio koronavirus, možete iskoristiti jedan dan i upoznati dalju i bližu okolinu, te posjetiti kako ovaj, tako i brojne druge objekte koje Konjic ima (Narodni univerzitet, spomen kuću Zuke Džumhura, muzej, drvorezbarstvo i dr.).

Kako smo naveli, Titov bunker je građen u strogoj tajnosti od 1953. do 1979. godine. Napravljen da zaštiti jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita i do 350 članova njegovog užeg kruga u slučaju atomskog sukoba.

Struktura se sastoji od stambenih područja, konferencijske dvorane, ureda i drugih oblasti. Bunker je ostao državna tajna sve do raspada Jugoslavije 1990-ih. Njegova izgradnja je u to vrijeme koštala 4,6 milijardi dolara, a u današnje vrijeme je to višestruko veća cifra.

Navedeni bunker bio je u to vrijeme treća najveća investicija JNA u vojne svrhe. Na prvom mjestu je bila zračna luka Željava kod Bihaća, potom vojna luka i vojarna 'Lora' u Splitu, a onda i Titov bunker kod Konjica.

Sadržaj se učitava...

Svi građevinski radnici su pažljivo odabirani i provjereni, potpisivali ugovor šutnje, a svi članovi osoblja prolazili su najveću sigurnosnu provjeru. Za objekat se saznalo 1992., odnosno početkom agresije na Republiku BiH, kada se JNA povukla iz objekta, a preuzela ga tadašnja teritorijalna obrana, odnosno Armija Republike Bosne i Hercegovine, kada je javnost tek saznala za njega. Povlačenjem JNA, odnesena je i dokumentacija koja je mogla pomoći oko toga da se sazna više detalja.

Ovaj bunker posjeduje vlastite agregate, te četiri velike cisterne za naftu. Rukovodstvo tadašnje Jugoslavije u ovom bunkeru moglo je, bez dodira s vanjskim svijetom, preživjeti do šest mjeseci. Također, imali su i crpku za pitku vodu koja je bila pročišćena, a crpka je i danas ostala očuvana.

Tu su bili brojni uredi, spavaonice, alatnice i druge potrebne prostorije. Sve je povezano nizom hodnika. Iza JNA ostalo je i nešto rezervnih dijelova za popravke u slučaju kvara pojedinih strojeva. Također, valja napomenuti da se kroz cijeli prostor proteže i ventilacija, te je temperatura ujednačena i iznosi oko 22 stupnja Celzija.

Danas osim pomenutoga, posjetitelji imaju priliku vidjeti umjetničke instalacije koje koorespondiraju s prostorom i tematski su vezane za razdoblje Hladnog rata, a od 2013. godine umjetničke instalacije i radovi nalaze se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, dok je 2014. objekt proglašen nacionalnim spomenikom. Općina Konjic objekt je preuzela 2017. godine.

Osim ovoga, posjetitelji mogu vidjeti i čuti mnogo detalja o ovom objektu od stručnih vodiča agencije 'Prvi korak'. Na fotografijama i u videu možete vidjeti samo dio onoga što je sačuvano. Svakako preporučujemo da posjetite ovaj objekt uz prethodnu najavu agenciji 'Prvi korak' putem Facebook stranice. Posjete se organiziraju tri puta dnevno - u 10, 12 i 14 sati.

Upite oko posjete možete poslati na mail [email protected] ili pozvati na broj telefona 036 727 645. Redakcija portala Hercegovina.info se ovom prilikom zahvaljuje agenciji 'Prvi korak' na realizaciji ovog priloga, te ljubaznom osoblju u samom objektu.