Zašto kasni demokratizacija proizvodnje energije u FBiH? Na mreži samo pet solarnih prosumera, u Hercegovini nijedan

Dok kućanstva diljem Europske unije već godinama proizvode vlastitu električnu energiju, predaju viškove u mrežu i ostvaruju izravnu financijsku korist, u Federaciji Bosne i Hercegovine razvoj građanske energije i prosumerskog modela započeo je s višegodišnjim zakašnjenjem i uz ozbiljne institucionalne prepreke.

Prosumeri su građani ili institucije koje istovremeno proizvode i troše električnu energiju, najčešće putem solarnih panela na krovovima, te višak energije šalju u mrežu.

Iako su ključni zakoni doneseni još 2023. godine, do kraja 2025. u Federaciji BiH registrirano je tek pet prosumera, od kojih su svi na području koje energijom opskrbljuje Elektroprivreda BiH, dok je na području na kojem djeluje Elektroprivreda HZ HB taj broj i dalje nula. 

Istodobno, u Hercegovini se bez većih zapreka odobravaju stotine megavata velikih komercijalnih solarnih elektrana, čime se energetski i prostorni resursi koncentriraju u rukama malog broja investitora, dok su građani godinama ostali izvan sustava.

Prvi prosumer u Federaciji BiH: škola koja je „krčila put“

Prvi registrirani prosumer u Federaciji BiH postala je Osnovna škola „Hasan Kikić“ u Gračanici, koja je status dobila u rujnu 2025. godine, nakon dugotrajnog i složenog postupka.
Ravnatelj škole Džemal Zahirović za Hercegovina.info ističe da su konkretne uštede već vidljive, iako će se puni učinci moći procijeniti tek nakon godine dana.
„Računi su već sada manji. Posebno je zanimljivo razdoblje kada škola ne radi, ljeti, kada imamo najviše sunčanih dana. Tada ostvarujemo viškove koje kasnije kompenziramo u periodima kada nema sunca“, kaže Zahirović.
Dodaje da je škola i ranije na krovu imala solarnu elektranu od 20 kW, ali bez mogućnosti predaje viškova u mrežu.
„Do sada smo proizvodili samo onoliko koliko smo u tom trenutku trošili. Viškovi su se gubili. Sada, kao prosumeri, proizvodimo punim kapacitetom, dio energije trošimo, a dio šaljemo u mrežu i kasnije koristimo kroz kompenzaciju“, objašnjava.

Proces je, naglašava, bio iznimno zahtjevan.
„Mi smo doslovno krčili put, uz žalbe prema FERK-u i veliku pravnu pomoć civilnog društva. Svima koji dolaze poslije bit će deset puta lakše nego nama“, kaže Zahirović.

Mostar 2022: piloti koji nikada nisu poletjeli

U studenom 2022. Mostar je, u suradnji s UNDP-om i projektom SolarCET, odabrao 27 obitelji koje su dobile tehničku i financijsku podršku za instalaciju solarnih sustava. Projekt je najavljivan kao pionirski, najavljen kao početak energetske tranzicije lokalne zajednice.
Dvije godine kasnije,  nitko od korisnika nije stekao status prosumera, te i dalje ne može predavati višak proizvedene energije u mrežu.

Zdravko Bošković, jedan od sudionika projekta, kaže: „Sve ostalo nakon dvije godine vremena, gdje je i dokle je, svi vidimo i sve znamo. Danas postoje obećanja, ali konkretne realizacije nema. Privatno čujem da bi trebalo biti relativno brzo, ali teško mi je povjerovati u sve to. Nada postoji.“
Kaže da je procedura njima kao prvoj generaciji budućih prosumera bila birokratski gotovo neizvediva:
„Trebala je hrpa papira. U Hrvatskoj vam je dovoljan potpis izvođača radova, a kod nas su to tretirali kao pravu elektranu, novi objekt na objektu.“
Na krovu ima instaliranih 6 kW, ali energija nema gdje ići: „Kad vidim oko grada da niču ogromna polja panela, stvarno mi nije jasno zašto je nekome problem mojih šest kilovata.“

Dok je u većini zemalja Europske unije uvođenje prosumera potaknulo ubrzane zakonodavne prilagodbe i snažnu institucionalnu podršku, u Bosni i Hercegovini se dogodilo suprotno: i nakon što je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH izglasan, model je ostao mrtvo slovo na papiru. 
Umjesto da se građanima otvore vrata energetske tranzicije, prošlo je gotovo dvije godine čekanja prije nego što su županije uopće počele prilagođavati zakonski okvir. 

Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija – regije s najviše sunčanih sati u BiH posljednje od svih županija, tek krajem listopada 2025. usvajaju minimalne izmjene, ukidajući potrebu za građevinskom dozvolom samo da bi građani smjeli postaviti solarne panele na krov. 

Brojke razotkrivaju razmjere problema

Podaci nevladinih organizacija i institucija potvrđuju da je Gračanica iznimka, a ne pravilo.
Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla navodi da se pomaci bilježe tek sporadično. Prema njezinim riječima, ključni problem godinama nije bio tehničke, nego institucionalne prirode. „Kada smo u kolovozu tražili informacije, u FBiH nije bilo nijednog prosumera.Tek nakon što je prvi prosumer u Gračanici, uz snažnu podršku civilnog društva, ‘utabao put’, procesi su se počeli lagano otvarati. Prije toga je sustav bio potpuno zakočen“, ističe.

„Imam osjećaj kao da Elektrodistribucijama nije stalo da građanima bude dobro, ponašaju se kao da su neka strana investicijska tvrtka koja je došla u BiH, a ne naša javna institucija koja postoji da bi bila u službi građanima“ zaključuje ona.

Samir Avdaković iz organizacije RESET navodi da službeni podaci dodatno potvrđuju duboke razlike unutar države, a posebno unutar Federacije BiH.
„Prema informacijama iz resornog ministarstva, na području Elektroprivrede HZ HB do danas nije priključen nijedan prosumer. Elektroprivreda BiH ima ih pet, dok Elektroprivreda Republike Srpske ima oko 120“, kaže Avdaković.

„Stalno se govori o ‘zaštiti mreže’ i ‘zauzetim kapacitetima’, a u praksi se jednostavno kapaciteti čuvaju velikim komercijalnim elektranama“, dodaje.

EP HZHB: Imamo nula prosumera

“U službenom odgovoru portalu Hercegovina.info, EP HZHB navodi: „U 2023. i 2024. godini nije bilo priključenja prosumerskih postrojenja.“

Dodaju kako je zaprimljeno je 185 zahtjeva za postavljanje solara na krovove, pozitivno riješeno 143, ali priključenih prosumera koji proizvode, troše i predaju viškove u mrežu jednostavno nema.

Također, za naš portal objašnjavaju da je razlog tome “potreba prilagodbe mreže” te „kapacitetna ograničenja“ i da se mogućnost priključenja procjenjuje “za svaki pojedinačni slučaj“.

Najavljuju da će „uskoro“ na službenoj stranici biti objavljene detaljne upute i dokumentacija potrebna za postupak.
Međutim, krajem 2025. godine, više od dvije godine nakon najavljenog početka, na stranici EP HZHB još uvijek ne postoji niti jedan javno dostupan obrazac za prijavu građana koji žele status prosumera. 

Mreža nije problem, politika jest

Tvrdnje elektroprivreda o tehničkim ograničenjima dodatno demantira Nacionalni izvještaj „Građanska energija u BiH – stanje, perspektive i ograničenja“, koji je u lipnju 2025. objavio RESET – Centar za održivu energetsku tranziciju .
Prema tom izvještaju, gotovo 70 posto ukupne finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini odvija se na niskonaponskoj mreži, upravo ondje gdje bi građanska energija i prosumeri trebali imati ključnu ulogu.

 

Annex 5 BiH Nacionalni Izvjestaj by Uredništvo hercegovina info

Istovremeno, gubici u distribucijskoj mreži smanjeni su ispod 9 posto, a u prijenosnoj ispod 2 posto, što pokazuje da sustavne tehničke prepreke za priključenje prosumera – ne postoje.

Izvještaj zaključuje da dosadašnje energetske politike nisu dale očekivane rezultate jer građane tretiraju kao pasivne potrošače, a ne kao aktivne sudionike energetske tranzicije .

„Kolonijalna“ energetska tranzicija

Energetski stručnjak Almir Muhamedbegović smatra da je riječ o svjesnoj opstrukciji.
„Sve mi se ovo čini kao ciljana opstrukcija domaćih elektroprivreda. Srbija, Crna Gora, Hrvatska imaju tisuće prosumera, a u FBiH ih možemo nabrojiti na prste jedne ruke. To je drska opstrukcija monopolističkih elektroprivreda koje su u vlasništvu Vlade FBiH.“
„Pitam se zašto Vlada FBiH ne vrši pritisak na elektroprivrede da rade svoj posao? To su poduzeća kojima se partitokratski upravlja. Ako je ovo rezultat političke volje – onda politička volja očito nije za demokratizaciju energetike.“

Kapaciteti mreže postoje, izgovori ne stoje

Muhamedbegović pojašnjava zašto tehnička opravdanja padaju u vodu:
„Prvo ćemo građanima omogućiti da postanu prosumeri i sami proizvode električnu energiju – time smanjujemo distributivne gubitke jer se struja troši na mjestu proizvodnje i nema gubitaka u mreži. To je za elektroprivrede savršeno, i zato mi je još veći nonsens ova nezainteresiranost vlasti da to riješi, dok se istovremeno tako lako daju koncesije tajkunima za mega-postrojenja.“

Dalje objašnjava: „Mi svake godine na računu za struju plaćamo stavku koja se zove mrežarina. To je novac koji operator distribucije koristi za razvoj mreže. Ako su oni izračunali koliko mrežarina treba za razvoj, nema logike da kažu da nemaju mogućnost priključenja prosumera. To je još jedna blokada demokratizacije.“
„Imamo u planovima Elektroprijenosa točno navedene mogućnosti priključenja. Postoje elaborati. Postoji prostor. Ali postoji i opstrukcija.“

„Umjesto demokratizacije imamo kolonizaciju. Tajkuni lako dobiju sve, koncesije su mizerne, lokacije ograničene i zauzete. Privatni kapital ne mora dati ni kilovat u javnu opskrbu. Građani nemaju ništa osim uništene prirode i uzurpiranog prostora“, govori Muhamedbegović.

Fokus na velike projekte, ne na građane

Darko Knezović, savjetnik za energetsku učinkovitost Grada Mostara u razgovoru s novinarom portala Hercegovina.info, vidi problem u potencijalno krivom strateškom izboru:
„Kod nas ti procesi idu jako sporo. Umjesto da smo fokus stavili na krovove naših kuća, javnih objekata i zgrada, bojim se da idemo drugim smjerom, prema velikim postrojenjima. Javnost negoduje i nije baš dobro prihvatila ovu priču o obnovljivim izvorima, možda jer se grade na mjestima koja nisu najbolja za to“, kaže Knezović.

Dodaje kako se previše često gleda isključivo ekonomski aspekt, dok se zanemaruje društveni interes:
„Ta postrojenja će definitivno imati svoju svrhu i rezultate u smanjivanju CO₂, i električna energija će biti iz obnovljivih izvora, ali javnost im nije naklonjena. Možda smo krenuli pogrešnim putem. Možda se trebala javnost više uključiti.“

Iako vjeruje u budući razvoj prosumerskog modela, napominje da je i njegov dojam kako operatori i elektroprivrede nisu bili spremni: „Infocentri u lokalnim zajednicama poput našega u Mostaru će zaživjeti jer se ljudi zanimaju, ali bojim se da su elektroprivrede morale biti spremnije. Prošlo je puno vremena koje smo imali za pripremu, a opet smo iznenađeni ovom pričom.“
Zaključuje da je ključno što prije pojednostaviti procedure i učiniti ih javnima:
„Pravilnici elektroprivreda moraju se iskristalizirati i biti objavljeni na njihovim stranicama, tako da koraci budu jasni i transparentni. Moramo imati jednostavnije procedure i jasne informacije od opskrbljivača, korak po korak.“

Kvaka 22 energetske tranzicije

Energetska tranzicija u Federaciji BiH pretvorena je u klasičnu kvaku 22: građani ne postaju prosumeri jer nema procedura, a procedure se ne donose jer „nema interesa građana“. Istodobno, veliki projekti napreduju bez zastoja.
Dok zemlje regije imaju tisuće prosumera i desetke megavata građanske solarne energije, Federacija BiH, unatoč iznimnom solarnom potencijalu, ostaje na začelju Europe.

Nade ipak ima jer što se tiče građanske energije 2026. bi mogla biti revolucionarna godina. Naime, značajan broj trenutno postojećih solarnih sustava na krovovima u 2026. će zatražiti i vjerojatno dobiti status prosumera, a oni koji o tome tek razmišljaju mogli bi računati i na određenu financijsku pomoć.

Iz Operatora za OIEiEK su potvrdili da su u tijeku aktivnosti na unapređenju programa sufinanciranja prosumera iz kategorije domaćinstava. Javnost bi, nakon završetka tih aktivnosti, trebala biti informirana o postupcima prijave na javni poziv.

This story was produced with the support of Thomson Media and Open Society Foundations – Western Balkans, within the project Greening the Narratives: Advancing Awareness of the Green Transition in the Western Balkans. The content is the sole responsibility of the author and does not necessarily reflect the views of the supporting organizations.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.