Za koronavirus mi znamo od 1960., ali ne i zašto je počeo napadati ljude

Za koronavirus mi znamo od 1960., ali ne i zašto je počeo napadati ljude
Ilustracija / hercegovina.info

Za koronavirus mi znamo od 1960., ali ne i zašto je počeo napadati ljude

Šef Odsjeka za mikrobiološku dijagnostiku sarajevske Opće bolnice „Prof. dr. Abdulah Nakaš“, prim. dr. Sead Jažić iskreno priznaje da ga je iznenadilo silovito i razarajuće pojavljivanje koronavirusa.

Rezervoar zaraze

"Ovaj virus je ranije bio zanimljiv veterinarima, a ne nama, liječnicima. Koronavirus je kod životinja izazivao epizotije, to je pandan epidemijama kod ljudi. Za njega se znalo od 1960. godine. Ranije je, recimo, kod pilića virus izazivao takve bolesti koje su paralizirale epitel unutar dušnika, zbog čega je dolazilo da slijevanja sekreta u pluća i onda do gušenja. Za čovjeka nije bio patogen, a izazvao je oboljenja slična gripi ili prehladi", pojasnio je Jažić.

Dodao je da je, međutim, iz nekog razloga koronavirus mutirao.

"Mene je iznenadilo pojavljivanje koronavirusa koji je sposoban da izazove ovakvu epidemiju, a prije svega nepoznat je rezervoar zaraze. To znači da je nepoznato gdje virus boravi u prirodi, kako je prešao na čovjeka", ističe dr. Jažić.

No, pretpostavlja se, dodaje, da nije samo riječ o prenošenju, odnosno širenju samo s čovjeka na čovjeka.

"Moguće je da se širi i putem zraka, moguće i atmosferskim padalinama. Eto, neki dan smo svjedočili da se pijesak iz Azije raznosi po Sarajevu. Dakle, prenošenje bi se moglo i objasniti, ali ne i što je dovelo do mutacije, promjene genetskog koda, pa je virus postao patogen za čovjeka. Bojim se da ćemo se načekati na odgovor na ovo pitanje", navodi dr. Jažić.

Meta je čovjek

Dodaje kako je druga osobina ovog virusa tropizam, što znači da napada određena tkiva i ćelije. Virusi, dodaje, nisu živi organizmi, ne mogu se razmnožavati. No, objašnjava kako dolazi do zaraze.

"Pošto ne može da se razmnožava, virus, kad se prikači na jednu ćeliju koja ima slične receptore kao i on, ubrizga svoju DNA u ćeliju. Onda se DNA materijal stopi s DNA materijalom virusa i pokrene se rast ćelije u korist virusa i krene razmnožavanje. Kad ćelija pukne, onda se oslobađaju novi virusi koji napadaju susjedne ćelije i tako se širi koronavirus u tijelu čovjeka", pojasnio je Jažić.

Provodimo neselektivne mjere

"Nama je cilj da prekinemo pandemiju, a dobro je pratiti krivulju rasta oboljelih jer će ona kad-tad dostići vrhunac i onda će krenuti opadanje broja zaraženih. Trenutno smo mi u uzlaznoj putanji, a mjerama koje smo uveli mi nastojimo prekinuti lanac zaraze, to su neselektivne mjere za koje se mi nadamo da će uspjeti prekinuti pandemiju", kaže Jažić.