Vlada FBiH zadužila Elektroprivredu HZHB da dogovori reprogram duga Aluminija
U informaciji je navedeno da zbog neizmirenih dugovanja prema sudionicima na tržištu električne energije u BiH (NOS, OIEiEK, Elektroprijenos) ovom društvu prijeti realna opasnost od gašenja proizvodnje nakon 21.10.2018. godine zbog isključenja sa elektroenergetske mreže.
Ova dugovanja nastala su kao posljedica iznimno visokih troškova električne energije i ključnih sirovina (glinica, koks, smola) i dovela su poduzeće u situaciju neodrživog poslovanja uslijed nedostatka likvidnosti. Usporedbe radi, u rujnu 2018. u odnosu na rujan 2017. godine trošak električne energije je veći za 4,3 milijuna KM, a trošak glinice za 6,2 milijuna KM, dok je cijena metala na Londonskoj burzi manja za 29 eura.
U informaciji je navedeno i da je, uz sve rizike vezane za tržišna kretanja, Aluminij izložen brojnim drugim rizicima vezanim za akumulirana dugovanja i nedostatna financijska sredstva, te da 85 posto ukupnih troškova čine električna energija i osnovne sirovine i materijali.
Obaveze ovog društva po kreditima i prema dobavljačima sa 30.9.2018. godine iznose 344.615.922 KM i to prema komercijalnim bankama 23.426.289 KM, krediti pravne osobe 188.412.142 KM i tekuće obveze - dobavljači 132.777.491 KM. Sa ovim datumom Aluminij ima ukupne obveze prema JP EP HZHB po osnovu starih dugovanja u iznosu od KM 181.311.459,62 KM. Mjesečno za servisiranje kreditnih obaveza po sporazumu Društvo izdvaja 1.620.000 KM koji su veliki teret za njegovu likvidnost. Zbog ovih obveza blokiran je račun od strane Elektroprijenosa BiH.
Od 21.10.2018 Aluminij d.d. Mostar nema opskrbljivača električnom energijom, a nisu plaćeni doprinosi od veljače 2018. godine.
Ako se uzmu u obzir trenutne cijene samo dvije ključne rashodovne stavke (električna energija i glinica), analiza pokazuje kako je trošak samo električne energije i glinice veći od prosječne prodajne cijene, te ovo društvo ne može poslovati uz takve cjenovne parametre.
Sagledavajući trenutnu cijenu glinice, može se reći da je na povijesno najvišoj razini i u skladu s najavama na tržištu, očekuje se njezino postupno snižavanje. U prvoj polovici oktobra 2018. godine, već su primjetni trendovi snižavanja i vraćanja u donekle prihvatljive poslovne okvire. Niža cijena glinice osjetit će se na poslovanju Aluminija d.d. Mostar u studenom , ukoliko bude poslovao u tomu razdoblju.
Trenutno, Aluminij je dužan za isporučenu električnu energiju u 2018. godini 36.711.287 KM, od čega NOS-u BiH 3.627.878 KM, OIEiEK 4.556.683 KM, Elektroprijenosu 4.590.410 KM i Elektroprivredi HZHB 23.936.315 KM.
Dugovanja po osnovu doprinosa i poreza iz i na plaće, na dan 31.8.2018. godine iznose 5.676.208,92 KM, navedeno je informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija da razmotre mogućnost osiguranja sredstava (garancija) kod banaka za Aluminij s ciljem nabavke električne energije i sirovina neophodnih za proces proizvodnje.
Aluminij d.d. Mostar Vlada je zadužila da osigura sve mogućnosti uštede i da, u skladu s tim, sačini prijedlog mjera.
Vlada traži od Aluminija da, putem Uprave i Nadzornog odbora, pokrene proceduru financijske konsolidacije društva u skladu sa Zakonom o konsolidaciji privrednih društava u FBiH i Uredbom o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH.
Imajući u vidu trenutno stanje u Aluminiju, Vlada je zadužila Upravu i Nadzorni odbor da nađu revizorsku kuću koja će izvršiti reviziju poslovanja Aluminija. S tim u vezi, danas je pokrenuta je inicijativa da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija pripreme odluku o izdvajanju 1.100.000 KM iz tekuće rezerve za angažiranje revizorske kuće koja će napraviti dubinsku analizu stanja u ovoj kompaniji, te za druge troškove.
Nadzorni odbor i Upravu Aluminija Vlada je zadužila da Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostave podatke o potrebnoj količini električne energije za rad Aluminija u takozvanom „toplom režimu", kao i sveukupnu proceduru eventualnog gašenja svih ćelija. Potrebna je procjena vremena i način na koji to može biti urađeno, potrebna količina električne energije i procjena prihoda i rashoda za taj period./HMS/