Vjekoslav Bevanda: Pogurat ću autoput kroz Hercegovinu

Vjekoslav Bevanda: Pogurat ću autoput kroz Hercegovinu
Prvi put od Daytona na čelu državne vlade bit će Hrvat. Hrvatski blok, odnosno dva HDZ-a, za tu funkciju kandidirali su pedeset šestogodišnjeg ekonomista Vjekoslava Bevandu.

Mandatar Bevanda u politički milje ušao je tek 2007. godine kao nestranački kandidat, iz bankarskog sektora a na funkciju ministra financija u Federalnoj vladi. Bevanda je atipičan političar, otvoren, izravan sugovornik bez figa u džepu, a što bi mu u zemlji s ozbiljnom krizom dijaloga i povjerenja moglo biti najbolja referencija. Osim što ga karakterizira otvorenost, resi ga i naušnica u lijevom uhu pa će uskoro, nakon formalne izborne procedure, biti zasigurno jedini državni premijer s naušnicom.

A na upit je li naušnica recidiv rokerske prošlosti, budući premijer BiH veli: "Nije o tom riječ, to je jedno obećanje dano još 1992. godine, i od tada je uvijek nosim. I nosit ću ubuduće." No, umjesto zlatne naušnice Bevandi bi bio potrebniji čarobni štapić da premosti koncepcijske razlike i međusobne netrpeljivosti između glavnih aktera političke scene BiH. Ipak, mandatar artikulira veliku želju za uspjehom, pa je u zemlji čuda ipak sve moguće...

Gospodine Bevanda, hoćete li građanima BiH ponuditi bevandu ili vino?

- Ovo je vrlo odgovorna i zahtjevna funkcija i ja ću se prema njoj na takav način i postaviti. Ponudit ću rad, rad i samo rad, od sebe, a to ću tražiti i od ostalih u Vijeću ali i na drugim državnim razinama.

Što su vam prioriteti u radu budućeg Vijeća ministara?

- Dvije stvari. Prvo je suočavanje s ekonomskom situacijom u zemlji, koja je vrlo teška. Morat ćemo obnoviti “pokidanu” komunikaciju s entitetskim vladama i uspostaviti koordinaciju u iznalaženju optimalnih rješenja. Ekonomska situacija je iznimno složena, zahtijeva ozbiljan, temeljit pristup i sinergiju državne i entitetskih vlasti. Drugi prioritet je europski put. Moramo sagledati obveze iz mape puta i moramo otkočiti reformski proces k europskim integracijama.

Milorad Dodik tvrdi da su europske integracije besmislena priča, da treba pričekati i vidjeti hoće li se “ta Europa raspasti…” Bez njegovih ministara i zastupnika ne možete provesti drugi prioritet?

- Da, to je sve jasno, to je Bosna i Hercegovina. No, moramo krenuti od onog suštinskog, postignut je dogovor šest političkih stranaka, koje su dobile mandat svojih naroda da vode zemlju. Ja u ovaj projekt ulazim u dobroj vjeri, i ako budem na koncu izabran za predsjedavajućeg Vijeća ministara, očekujem da će svi lideri dati svoje najbolje kandidate da pokrenemo zemlju.

Pa vidite da smo zadnji ostali, kao izoliran otok. Ja ću svojim djelovanjem stvarati pozitivnu, konstruktivnu atmosferu za napredak. Neću se osvrtati na dnevnopolitička pitanja i polemike, nego ću energiju usmjeriti k iznalaženju zajedničkih, kompromisnih rješenja za ispunjavanje europskih kriterija.

Među prioritetima prethodnih vlada bio je koridor 5C, od Budimpešte do Ploča. Novac je odobren u europskim bankama, plaćate milijunske penale za njegovo nepovlačenje, a autocesta se ne gradi. Zašto?

- U prošlome mandatu obnašao sam funkciju dopremijera Federalne vlade i ministra financija pa sam zajedno s kolegama s državne razine sudjelovao u ugovaranju tih kredita. Problem u realizaciji ovih sredstava, odnosno u blokadi izgradnje koridora 5C, nastao je zbog političke manipulacije bošnjačkih ministara u dijelu autoputa koji prolazi kroz Hercegovinu. To je suština problema u stopiranju izgradnje koridora, jer su ministri iz Stranke demokratske akcije uporno tražili izgovore za promjenu trase koridora kroz Hercegovinu.

Koridor 5C i Jadransko-jonska autocesta su nam neophodni, ne samo zbog bolje prometne povezanosti, nego i zbog zapošljavanja građevinskog sektora, tisuća nezaposlenih ljudi, to daje šansu ekonomiji. Sve ću učiniti da se s ovom manipulacijom i politizacijom prestane i da se autoput nastavi ubrzano graditi. Taj autoput je međunarodno ucrtani koridor, treba se kod Ploča spojiti s Dalmatinom. Osim za ekonomiju BiH, on je značajan i za hrvatsko gospodarstvo i turizam.

BiH se nije adekvatno pripremila za ulazak Hrvatske u EU. Ako po hitnoj proceduri ne usvojite EU-standarde za izvoz poljoprivrednih proizvoda, naići ćete na barikadu?

- Vi ste u pravu za taj dio priče, još nismo završili domaću zadaću, međutim, u tom slučaju će se i Hrvatska suočiti s problemom plasmana svojih roba na tržište BiH, a kao što je poznato, upravo je BiH najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj.

nate da je bilanca vanjskotrgovinskih odnosa između naše dvije zemlje značajan suficit u korist RH. Zato mislim da trebamo raditi sinergijski, interes nam je isti, i u zajedničkoj, intenzivnoj komunikaciji moramo pronaći najbolja rješenja za obje zemlje.

Između Hrvatske i BiH postoji više otvorenih pitanja. Od spornog dijela granice, imovinskih odnosa…

- Krajnje je vrijeme da se ta pitanja riješe. Sva ta pitanja nisu u nadležnosti Vijeća ministara, neka su u ingerenciji Predsjedništva. Držim da je nužan intenzivan dijalog koji će polučiti rješenja, a ne da se stalno vraćamo na iste teme i nepotrebno gubimo vrijeme i energiju.

Što očekujete od nove hrvatske vlasti? Je li sada povoljnija klima za rješavanje otvorenih pitanja?

- Od hrvatskih vlasti očekujem da nam pomognu u europskom putu, koji ste vi prošli. Od premijera Milanovića i ministrice vanjskih poslova Pusić čuo sam da će nam pomoći s iskustvom, dokumentacijom i instrukcijama za europski put, što je za nas ohrabrujuće. Očekujemo i zatvaranje bilateralnih otvorenih pitanja jer je to sada, definitivno, i interes obiju država.

Na početku razgovora ste kazali da ćete se zauzeti za koordinaciju državne i entitetskih vlada. Znači li to da hrvatski blok priznaje nelegalno formiranu federalnu vlast i da ćete odustati od zahtjeva za rekonstrukciju Federalne vlade?

- Na čelo državne vlade idem u dobroj vjeri sa željom za dobrom suradnjom, sa svim faktorima kako bismo osigurali uspjeh. Istina je da je Federalna vlada formirana do sada nezabilježenim političkim nasiljem, no očekujem da će se u perspektivi taj proces vratiti u okvire Ustava, da će doći do uspostave legalne federalne vlasti.

Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija ignoriranjem artikulirane izborne volje Hrvata polučio je savezništvo dvaju HDZ-a koji su si do tog trenutka bili najžešći protivnici?

- Istina, u svakom zlu i neko dobro. Lagumdžijin plan majorizacije Hrvata stvorio je hrvatski blok za obranu strateških nacionalnih interesa. Lidere dvaju HDZ-a je približio, pa tako i njihove prve suradnike, čime su stvoreni bolji uvjeti za rad. Mislim da je dobro da u hrvatskom korpusu postoji pluralizam ali i da se ne gledamo, uvjetno rečeno, preko nišana. Sretan sam što je došlo do tog savezništva dvaju HDZ-a i što se poštuje dogovoreno.

U Sarajevu izražavaju bojazan od hrvatsko-srpskog bloka u Vijeću ministara pa potom i u Parlamentu. Ističu da je savez Dodik-Čović usmjeren protiv interesa Bošnjaka. Možete li Vi zajamčiti korektnost u radu vlade?

- Taj savez je produkt medijskih konstrukcija bošnjačkih medija. Tu je problem i nedostatak medija na hrvatskom jeziku pa nam sliku stanja uporno serviraju bošnjački mediji kroz razne manipulacije. Neka pronađu samo jednu izjavu dužnosnika, jednog ili drugog HDZ-a, koji negiraju državu.

Ja takvu nikada nisam čuo. To je, po mome mišljenju, jedna klasična paranoja, koja nema uporište, ali Federalna televizija je uporno ponavlja. Hrvati su konstitutivan narod i samo traže svoju ravnopravnost u ovoj zemlji, ništa više, a ne pada nam na pamet da pri tome kršimo pravo trećega.

I međunarodna zajednica u BiH u posljednje vrijeme govori o mogućnosti formiranja televizijskog kanala na hrvatskom jeziku u Mostaru, u okviru javnih emitera, a čemu se donedavno žestoko protivila.

- Dovoljno je da dva dana gledate Federalnu televiziju pa da vam sve bude jasno. To je bošnjačka televizija usmjerena na blaćenje Hrvata. Očito su progledali i u međunarodnoj zajednici.

Ja bih prije rekla da je to Lagumdžijina televizija. Blate se i nepoćudni Bošnjaci?

- Tu televiziju mogu gledati samo mazohisti. Hrvati je ne gledaju, a moraju je plaćati jer je vezana na telefonsku pretplatu. Mi imamo pravo na kanal na hrvatskom jeziku i vjerujem da ćemo ga uskoro i imati.

I zadnje, ali najvažnije pitanje. Govori se da bi uskoro trebali početi pregovori o Ustavu Federacije. Je li dobro voditi pregovore o izmjeni Ustava entiteta, a da se paralelno ne radi i na državnom ustavu?

- Mislim da se proces izmjene Ustava mora dogovarati istodobno. To je suštinsko pitanje za ovu zemlju i njenu budućnost. Moramo težiti kompromisu i jednakim pravima za sva tri naroda. I sve se mora dogovoriti u Parlamentu, jer, kako je kazao Starčević, iznad parlamenta je samo - nebo.

zdravka soldić-arar/ slobodna dalmacija