Više od 200 osoba u BiH kažnjeno zbog komentara na društvenim mrežama

U razdoblju od 2021. do 2025. godine najmanje 203 osobe prekršajno su kažnjene zbog objava na društvenim mrežama i internetskim portalima u Unsko-sanskoj, Posavskoj, Hercegbosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji te u Općini Kakanj, jedan je od podataka iz danas predstavljene Analize Udruženja/udruge BH Novinari pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja“.

Autorica analize Mirna Stanković Luković napomenula je kako ovaj broj vjerojatno nije konačan, s obzirom na to da pojedine županije ne vode posebne evidencije ili nisu dostavile tražene podatke na upit BH Novinara:

„Problem koji se ovdje javlja jest to što građanke i građani u BiH ne uživaju jednak stupanj prava i zaštite sloboda. Možete biti kažnjeni u Bugojnu, Širokom Brijegu ili Tomislavgradu zbog pisanja na Facebooku, ali vam se to neće dogoditi u Sarajevu, Zenici i drugim sredinama. Zbog toga ovakve odluke dovode stanovnike različitih dijelova BiH u nejednak položaj. Primjenom ovakvih propisa zaobilazi se i pravilo da službena, odnosno javna osoba mora imati viši stupanj tolerancije na kritiku, kakva god ta kritika bila i koliko god se možda s njom ne slagali. Apsolutno je potrebno zaštititi građane i sačuvati slobodu izražavanja. Ta dva cilja nisu suprotstavljena i moraju se ostvarivati istodobno, ali je pitanje je li ovo pravi način da se to postigne.“

Dodala je kako je potrebno točno definirati elemente prekršaja, namjeru, posljedicu koju određeno ponašanje izaziva i standarde dokazivanja, kao i kroz javnu raspravu i provjeru proporcionalnosti uskladiti pravni okvir s postojećim zakonima te s međunarodnim propisima, poveljama, konvencijama i drugim dokumentima koje je BiH potpisala.

Ombudsmanica za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je kako analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru:

„Zakoni o javnom redu i miru javno mjesto definiraju kao mjesto dostupno neograničenom broju građana i uglavnom se išlo na zaštitu javnosti od bilo kakvog povređivanja. Međutim, komunikacije su u nadležnosti države i nisu u nadležnosti entiteta, županija, a posebno ne općina. Neuređivanje digitalne sfere na državnoj razini dovelo je do toga da niže razine vlasti propisuju pravila za područje za koje nisu nadležne. Time se, umjesto zaštite javnog prostora, otvara mogućnost da se štite pojedinci, uključujući javne dužnosnike koji prema praksi Europskog suda uživaju niži stupanj zaštite i moraju trpjeti veću izloženost mišljenju javnosti“, kazala je, upozorivši kako se na ovaj način sužava prostor za slobodu izražavanja, dok mjere koje se primjenjuju ne osiguravaju jednak pravni pristup i nisu proporcionalne cilju koji bi trebale štititi.

Glavna tajnica BH Novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj koji se dogodio u Kaknju točno prije godinu dana, kada je novinarka bila prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Iako je slučaj riješen odustajanjem obiju strana od vođenja prekršajnog postupka pred sudom u Kaknju, u javnom komunikacijskom prostoru otvorilo se pitanje utjecaja lokalnih propisa i tretiranja interneta kao „javnog prostora“ na zaštitu slobode izražavanja i rad medija:

„Indikativni podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i o pokušajima lokalnih vlasti da mimo europskih standarda i analize svakog pojedinačnog slučaja ograničavaju pravo na slobodu izražavanja te kažnjavaju građanke i građane i određeni broj novinarki i novinara zbog objava na društvenim mrežama“, kazala je, potvrđujući kako je ovo pitanje vrlo važno jer se u BiH dugo vodi rasprava o tome na koji način regulirati online prostor.

„Mislim da bi se svaka nova regulativa i sva ograničenja slobode izražavanja koja su legitimna i utemeljena na standardima Europske unije morala donositi u skladu s obvezama BiH u procesu pridruživanja i u skladu s vrijednostima i standardima Europske unije. Treba sankcionirati lažne vijesti, govor mržnje i doista uvesti granice izražavanja u situacijama kada se krše prava drugih. Ali, s druge strane, ta ograničenja moraju biti legitimna i ne smiju biti suprotna praksi Europskog suda za ljudska prava“, zaključila je Borka Rudić.

U nastavku pročitajte ključne zaključke Analize „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja“:

• Regulacija ponašanja u digitalnom prostoru u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijala se parcijalno i bez jedinstvenog zakonodavnog pristupa. Umjesto jedinstvenog normativnog rješenja, pojedine županije i jedinice lokalne samouprave uvodile su različite modele regulacije interneta i društvenih mreža kroz županijske zakone i lokalne odluke o javnom redu i miru, u okviru kojih je internet proglašavan javnim prostorom ili javnim mjestom, kao da je riječ o fizičkom prostoru.

• Bosna i Hercegovina već raspolaže kaznenopravnim, građanskopravnim i prekršajnopravnim mehanizmima za sankcioniranje većine oblika protupravnog ponašanja u digitalnom prostoru. Tijekom istraživanja nije utvrđeno postojanje pravne praznine koja bi opravdavala uvođenje novih prekršaja putem lokalnih odluka o javnom redu i miru.

• Pravna osnova za uređivanje ponašanja na internetu putem lokalnih odluka ostaje otvoreno pravno pitanje. Iako Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine omogućuje gradovima i općinama propisivanje prekršaja, ostaje nejasno može li se regulacija komunikacije na internetu smatrati pitanjem iz njihove zakonom utvrđene nadležnosti.

• Najmanje 203 građana Bosne i Hercegovine novčano je kažnjeno zbog objava ili komentara na društvenim mrežama i internetskim portalima u razdoblju od 2021. do 2025. godine, prema podacima koje su za potrebe ovog istraživanja dostavila ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske, Posavske i Zapadnohercegovačke županije. Ovaj broj vjerojatno nije konačan, budući da pojedine županije ne vode posebne evidencije ili nisu dostavile tražene podatke.

• Istraživanje je pokazalo ozbiljne nedostatke u transparentnosti. Velik broj lokalnih odluka nije javno dostupan u pretraživom obliku, pojedine županije nisu objavile pročišćene tekstove zakona, a nadležna tijela ne vode jedinstvene evidencije o prekršajima počinjenima putem interneta ili dostavljaju međusobno neusklađene podatke.

• Ključni pojmovi poput „lažne vijesti“, „uznemiravanja“, „vrijeđanja“ ili „omalovažavanja“ nisu jasno definirani niti propisi određuju tko i prema kojim kriterijima utvrđuje njihovo postojanje. Takva normativna neodređenost povećava rizik proizvoljnog tumačenja i neujednačene primjene propisa.

• Postoji rizik nejasnog razgraničenja između prekršajne i kaznene odgovornosti za ponašanje u digitalnom prostoru. U nedostatku jasnih kriterija postoji mogućnost da ponašanja koja ispunjavaju obilježja kaznenih djela budu procesuirana isključivo kao prekršaji, što može umanjiti razinu zaštite žrtava i preventivnu funkciju kaznenog prava.

• Među prvim javno poznatim slučajevima primjene ovih propisa nalaze se postupci pokretani protiv novinara i urednika medija na inicijativu političkih dužnosnika. Iako dostupni podaci nisu dovoljni za zaključak da je riječ o ustaljenoj praksi, oni upućuju na potrebu kontinuiranog praćenja primjene ovih propisa i njihova mogućeg utjecaja na slobodu izražavanja.

• BH Novinari smatraju da zaštita građana od online nasilja predstavlja legitiman cilj, ali da se ona mora ostvarivati kroz precizna, proporcionalna i na dokazima utemeljena zakonska rješenja, uz puno poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, Europske konvencije o ljudskim pravima i prakse Europskog suda za ljudska prava.