Više od 20 mg/kg jezgre marelice štetno za zdravlje

Riječ je o pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalno dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani, kojim se mijenjanju i dopunjuju pojedine odredbe Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

Kroz izmjene i dopune navedenog propisa u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzete su, između ostaloga, i odredbe uredbi Europske komisije u pogledu maksimalno dopuštene količine cijanovodične kiseline u neprerađenim cijelim, mrvljenim, mljevenim, gnječenim i sjeckanim jezgrama marelice stavljenim na tržište za krajnjeg potrošača te uredba Komisije o izmjeni Uredbe o maksimalno dopuštenoj količini ohratoksina A u začinima Capsicum spp. Kako stoji u obrazloženju, donošenju uredbe prethodilo je znanstveno mišljenje o akutnim zdravstvenim rizicima povezanim s prisutnošću cijanogeničnih glikozida u sirovim jezgrama marelice i proizvodima dobivenim od sirovih jezgri marelice. U ovom znanstvenim mišljenjem utvrđeno je da se amigdalin, kao važan cijanogeni glikozid koji se nalazi u neprerađenim jezgrama marelica, žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid) koja može biti štetna za zdravlje potrošača. Stoga je Europska komisija uredbom definirala maksimalno dopuštenu količinu cijanovodične kiseline (cijanida) u navedenim proizvodima, koja je pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalno dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani preuzeta u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine te iznosi 20 mg/kg.

"Osim jezgre marelice, ključne izmjene i dopune koje su obuhvaćene navedenim propisom odnose se na sljedeće vrste hrane: začine Capsicum spp., biljna ulja i masti, početnu hranu za dojenčad, prijelaznu hranu za dojenčad i hranu za posebne medicinske potrebe namijenjenu dojenčadi i maloj djeci", navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH. Ističu kako je kontaminant tvar štetna za zdravlje ljudi, koja nije namjerno dodana hrani, a čija je prisutnost u hrani posljedica postupaka tijekom proizvodnje (uključujući radnje provedene u ratarstvu, stočarstvu i veterinarskoj medicini), prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, prijevoza ili skladištenja te hrane ili posljedica onečišćenja okoliša.

Cilj donošenja propisa o hrani jest zaštita zdravlja i interesa potrošača te zaštita interesa proizvođača hrane. Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Distrikta Brčko BiH, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dosad je donijelo oko 160 propisa o hrani. Subjekt u poslovanju s hranom koji neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane jezgre marelice stavlja na tržište za krajnjeg potrošača, na zahtjev nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, mora pružiti dokaz o usklađenosti proizvoda stavljenog na tržište s maksimalno dopuštenom količinom.

"Za inspekcijski nadzor nad primjenom ovog propisa nadležna su inspekcijska tijela koja provode službene kontrole zdravstvene ispravnosti hrane u Bosni i Hercegovini", zaključili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.