VIDEO  Više kredita nego kilometara, gdje nestaje novac za ceste u BiH?

Unatoč milijardama uloženim u cestovnu infrastrukturu, ceste u Bosni i Hercegovini i dalje su među najlošijima u regiji. Narodna skupština Republike Srpske nedavno je prihvatila odluku o zaduženju Republike Srpske kod Svjetske banke u iznosu od 81,7 milijuna eura.

Gdje nestaje novac i zašto je napredak tako spor?

Gužve, sporost, kašnjenja, odroni i česte nesreće prve su asocijacije na ceste u Bosni i Hercegovini. Među vozačima teško je pronaći one koji su zadovoljni. Konkretnog napretka u izgradnji teško je uočiti, a uloženi novac teško je prebrojati. Koridor 5C gradi se desetljećima, a izgrađeno je tek nešto više od trećine.

U Tuzlanskoj županiji ne postoji ni kilometar autoceste, a granični prijelaz Hum – Šćepan Polje godinama je noćna mora vozačima. Entitetske vlade nastavljaju sa zaduženjima i obećanjima, prenosi BHRT.

„Vlada je donijela odluku o kreditnom zaduženju kod Svjetske banke u iznosu od 81,7 milijuna KM te odluku o prihvaćanju granta od 6,5 milijuna KM. Veći dio ovih sredstava ide za izgradnju ceste Foča – Šćepan Polje, u dužini od oko 15 kilometara“, kazao je  Zoran Stevanović, ministar prometa i veza Republike Srpske.

„Godine 2014. imali smo plan da Koridor 5C završimo do 2021. godine, ali nećemo ga završiti ni do kraja ovog mandata. Tunel Prenj tek treba početi i trajat će četiri do pet godina. Što se tiče Tuzlanske županije, pokrenuli smo inicijative te započeli projektiranje, pripreme i eksproprijaciju za izgradnju autoceste Tuzla – Brčko – Orašje“, kazao je Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

„Najveći problem je korupcija“, smatra Adisa Omerbegović Arapović, ekonomistica.

Iako su u cestovnu infrastrukturu u posljednjih 30 godina uložene milijarde maraka kroz kredite, pozajmice, grantove i posebne poreze, ceste u BiH i dalje su među najlošijima i najopasnijima u regiji. A barem za sigurnost, kako tvrde stručnjaci, nisu potrebna ogromna ulaganja.

„Treba početi od novog označavanja vertikalne i horizontalne signalizacije koja je zastarjela, zatim od analize preglednosti. Mnogo nesreća događa se zbog nepreglednih krivina, često obraslih vegetacijom. To su mjere koje značajno mogu poboljšati sigurnost, a ne iziskuju milijunske iznose“, pojašnjava Nikola Ćopić, stručnjak za promet.

Dok se krediti uzimaju, a rokovi pomiču, vozači i dalje čekaju bolje i sigurnije ceste. Umjesto novih obećanja, traže rezultate i transparentno trošenje javnog novca.