Veće kazne za počinitelje kaznenog djela na štetu djece

... neke zakonom utvrđene obveze još nisu realizirane.

"Nije definirana lista ustanova za uključivanje maloljetnika u rad bez naknade, te u humanitarne organizacije, a nije uspostavljen ni odgojni centar ni ustanova...", precizira ona govoreći o godišnjem izvješću ombudsmana za djecu za 2015. Grahovac ističe za Srnu da Zakon o socijalnoj zaštiti doprinosi unapređenju zaštite djece prema različitim osnovama, jer je, pored većeg obima prava, znatno proširio i krug osoba - djece korisnika prava iz socijalne zaštite.

"I u ovoj oblasti, ostvarivanje prava djece dovedeno je u pitanje, jer za ostvarivanje prava na dnevno zbrinjavanje djece u svim lokalnim zajednicama nisu uspostavljeni potrebni centri", upozorava ona.

Značajan doprinos unapređenju zaštite djece od različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja predstavlja potpisivanje Protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece i uvođenje programa prevencije različitih oblika nasilja u obrazovni sustav.

Objašnjava da se postupanjem jednog broja nadležnih službi i institucija, iako su Protokolom uspostavljeni obvezujući standardi postupanja i definirana procedura postupanja, dovodi u pitanje ostvarivanje prava djeteta i njegovo pravo na zaštitu, jer izostaje adekvatna reakcija nadležnih, a time i potrebna potpora djetetu.

Prema njezinim riječima, zaštita djece od različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, pored dosljedne primjene protokola, zahtijeva i izmjene i dopune Kaznenog zakona.

"Zakon mora poslati poruku djeci da će ih sustav zaštititi. To znači strože kazne za počinitelje kaznenog djela na štetu djece, zabranu rada s djecom, zabranu približavanja objektima koje koriste djeca, povećanje dobne granice za dobrovoljni pristanak na spolni odnos, koji je sada 14 godina", napominje Grahovac. Potrebno je i da programi prevencije zaštite zdravlja djece i različitih oblika rizičnog ponašanja budu sastavni dio školskog programa.