UVIJEK VJERNA DIJASPORA Ogroman novac stiže iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu

Banka novac
hercegovina.info

Sa 3,79 milijardi KM, koliko iznose direktne novčane doznake koje su u BiH u 2023. godini stigle iz inozemstva, bh. dijaspora je treća najjača u Europi.

To potvrđuje istraživanje koje je objavila agencija Pixsells iz Hrvatske, u kojem se bavila pitanjem koliko je dijaspora važna za bruto domaći proizvod (BDP) jedne države, i u kojem je prikazano da je BiH u samom europskom vrhu, jer novac koji stiže iz dijaspore predstavlja udio u BDP-u od 10,6 posto.

Ispred BiH po ovom osnovu u prošloj godini bili su samoproglašeno Kosovo i Crna Gora, a koliko je dijaspora bitna za ovu regiju, pokazuje činjenica da su na šestom, sedmom i osmom mjestu Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija.

Apsolutni primat Balkanaca zatvaraju Albanci, čija je dijaspora peta u Europi po doznakama iz inozemstva u BDP-u.

Podsjetimo, "Nezavisne novine" su prije nekoliko dana pisale o tome kako priljev novca iz dijaspore obara sve rekorde, te da je samo u 2023. godini, prema podacima Centralne banke BiH, veći za 203 milijuna veći nego 2022. godine, a mišljenje struke jest da će ovaj trend biti nastavljen, usljed stalnih migracija u BiH, prvenstveno potrage za poslom i boljim životnim standardom u inozemstvu.

Kada se na to doda činjenica da BiH spada među 11 najvećih emigrantskih zemalja svijeta, jer procjene govore da u iseljeništvu živi više od dva milijuna osoba koje vode porijeklo iz BiH, ne treba da čudi podatak s početka teksta koji govori o snazi bh. dijaspore.

Sve to, kaže ekonomist Predrag Mlinarević, utječe na potrošnju u BiH.

"Doznake iz inozemstva već godinama dinamiziraju potrošnju jer predstavljaju oko 20 posto raspoloživog dohotka. Ako znamo da je potrošnja najznačajnija komponenta agregatne tražnje, nije teško zaključiti koliko doznake dijaspore utječu na ekonomska kretanja u BiH", pojašnjava on za "Nezavisne novine".

Međutim, mišljenja je da potencijal dijaspore nije iskorišten na pravi način.

"Nije se iskoristio kao izvor investicija koje bi povećale proizvodnju i zaposlenost", upozorava Mlinarević, koji kao dobar primjer za spomenuto izdvaja Irsku.

"Irska je država s ogromnom dijasporom. Ona je iskoristila svoju dijasporu u SAD kao izvor za investicije stvorivši im poticajan porezni ambijent, tako da su oni u matičnoj zemlji otvorili veliki broj tehnoloških kompanija. Na taj način je došlo do ekonomske transformacije irskog gospodarstva, koja je zahvaljujući visokim stopama rasta stekla imidž 'keltskog tigra'", naglašava ovaj ekonomist.

Dodaje da bi proaktivan odnos prema dijaspori omogućio proizvodne investicije veće dodate vrijednosti, što bi, navodi, omogućilo transfer tehnologija i podiglo konkurentnost ekonomije u BiH.

"Trenutno su doznake od dijaspore samo priljevi novca koji održava potrošnju i djelomično financira vanjskotrgovinski deficit", zaključio je Mlinarević.

Osim vanjskotrgovinskog deficita, novac iz inozemstva nekima je i jedina pomoć za kućne proračune, jer da toga nema, teško da bi mogli preživjeti i mjesec dana, posebno kada se u obzir uzmu svakodnevni životni troškovi.

Ali, upravo na tom fonu možemo se vratiti na mišljenje struke, koja jasno upozorava da se potencijal dijaspore mora iskoristiti i da se tržište BiH jača u smislu dovođenja investitora, čime bi nedvosmisleno došlo do otvaranja novih tvrtki, novih radnih mjesta, a samim tim i manjeg odlaska iz BiH.

Prednost za BiH u tom smislu, kažu ekonomisti, svakako je i to što ima jedan od najnižih poreza na dohodak u Europi.