USLIJED RATA U UKRAJINI Rusi traže utočište u Republici Srpskoj

USLIJED RATA U UKRAJINI Rusi traže utočište u Republici Srpskoj
Ilustracija/Pixabay

Uslijed rata u Ukrajini i skoka cijena uglja na svjetskom tržištu, Republika Srpska postaje ponovo odredište za ruske investicije. Tvrtka „Privredni preporod“, u vlasništvu obitelji ruskog multimilijunaša Olega Burlakova, odlučila je pokrenuti proces otvaranja rudnika „Lješljani“ kod Novog Grada, iako je ugovor o koncesiji prekršen nekoliko puta, otkriva portal CAPITAL

Koncesiju za korištenje mrkog uglja i bentonita na lokaciji „Lješljani“ prije deset godina dobila je tvrtka "Privredni preporod“ registrirana u Banjaluci, u vlasništvu obitelji ruskog oligarha Olega Burlakova, široj javnosti poznatog po aferi i optužbama da je Miloradu Dodiku poklonio kilogram zlata.

                                                                                       Oleg Burkalov

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razdoblje od 30 godina, na koliko je toj tvrtki dana koncesija da eksploatira prirodne resurse Srpske, osam kilometara zračne linije od Novog Grada, počeo je da teći 28. svibnja 2012. i traje do 28. svibnja 2042.

Nisu ispoštovana dva roka za početak rada rudnika, prvi je bio svibanj 2015, a drugi polovina 2017. godine. Prije četiri godine (2018), vođeni su pregovori oko novog produžetka roka za otvaranje rudnika, Burlakov je posjetio Banjaluku, a iz njegove tvrtke tada su tvrdili da ne odustaju od tog posla. Nova obećanja bila su i krajem 2019. godine, međutim, ni tada nije ništa počelo s realizacijom.

U međuvremenu, Burlakov je preminuo prošle godine, a posao preuzima njegova obitelj. Svjetski mediji su prenijeli da je iza njega ostala supruga i dvije kćerke, ali i ljubavnica koja putem sudova pokušava dokazati da ima dijete sa Burlakovim, kao i da se vode sudski postupci oko nasljedstva.

Iako je prošlo već 10 godina od dodjele koncesije, te nije ispoštovan ugovor, Vlada RS nije aktivirala garancije, niti oduzela koncesiju „Privrednom preporodu“. Pristali su da im „progledaju kroz prste“ čime je propuštena prilika da Srpska naplati garanciju od 1,1 milijun KM.

Obećana investicija od 23,4 milijuna KM i zapošljavanje oko 150 novih radnika pali su u zaborav.

Rat i rast cijena uglja „natjerali“ Burlakove da se vrate

Zbog aktualnog rata između Rusije i Ukrajine i rasta cijene uglja, Burlakovi su, nakon 10 godina, ipak odlučili su aktivirati posao u Srpskoj.

Kako CAPITAL saznaje, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS podnijeli Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za projekt podzemnog vađenja ruda, odnosno eksploataciju uglja i bentonita na ležištu „Lješljani“ kod Novog Grada.

Prošlog tjedna (15. ožujka 2022) Vlada je i službeno pokrenula proceduru prethodne procjene utjecaja na životnu sredinu.

Dokument za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu, koji je u posjedu CAPITAL-a, izradio je „Rudarsko-tehnološki zavod“ Prijedor po narudžbi „Privrednog preporoda“. U njemu se tvrdi da će se vršiti podzemna eksploatacija uglja i bentonita.

"Samim tim će i degradiranje prostora i utjecaj na životnu sredinu biti znatno manji u odnosu na ležišta gdje se izvodi površinska eksploatacija“, tvrde u Zavodu.

Iz dokumenta je vidljivo da je površina koncesijskog polja ležišta mrkog uglja i bentonita 698 hektara, a površina na kojoj će se graditi rudarski objekti do dva hektara gdje je uglavnom poljoprivredno zemljište.

U Zavodu kao važno napominju da se eksploatacija uglja u Lješljanskom ugljenom bazenu odvijala od 1910. do 1941. godine, a prostor na kome se planira iskop uglja i bentonita nalazi se na području Rakovca, Velike Žuljevice, Lješljana i Devetaka.

"Na dijelu ležišta „Lješljani“, gdje se planiraju graditi rudarski objekti, na površini nema stambenih i infrastrukturnih objekata. Objekti, koji budu u zoni rudarskih radova na površini ili u zoni utjecaja podzemnih radova, će se redovno promatrati, te ukoliko dođe do utjecaja isti će se kontrolirati i davati smjernice za dalje korištenje objekata i druge infrastrukture“, naveli su u Zavodu.

Dodaju da će se otvaranje ležišta mrkog uglja i bentonita izvesti s dva paralelna niskopa, te će se dalja razrada ležišta raditi hodnicima, uskopima i niiskopima u zavisnosti od položaja ležišta u odnosu na druge objekte.

"Na površini terena će se graditi portali, ulazi u niskopa i ostala rudnička infrastruktura, pogon za preradu uglja i bentonita, radionica, kupatila, kuhinja, uredi, deponija uglja i manipulativni prostor“, precizirali su u Zavodu u kojem su identificirali i rezerve uglja i betonita te njegov kvalitetu.

Kvaliteta uglja ugljenog sloja utvrđen je sa 78 analiza iz 31 istražne bušotine.

Na istražnom prostoru dominiraju brda Vujanovića glavica i Džamište, a preko istražnog prostora teku rijeke Strižna, Luberska rijeka i rijeka Trnjevica. Ovi tokovi zajedno sa svojim pritokama dreniraju podzemne i površinske vode s ovog prostora.

Uzurpiranje Une i ugrožavanje flore

U Zavodu navode da će se u toku eksploatacije uglja i bentonita voda koristiti za piće, za sanitarne potrebe i za proces eksploatacije.

"Voda za piće i potrebe kuhinje, kao i voda za sanitarne potrebe će se pribaviti s lokalnog vodovoda ili izradom vlastitih bunara. Voda koja se bude koristila u procesu eksploatacije za obaranje prašine koristit će se iz bunara ili akumulacije“, navode u Zavodu.

Ostavlja se i mogućnost uzurpiranja rijeke Une!

"Ukoliko se ukažu potrebe moguće je izraditi vodozahvat na rijeci Uni te pumpati vodu do budućeg rudnika. Udaljenost rudnika od rijeke Une je oko šest kilometara. Ukoliko se u toku eksploatacije pojave podzemne vode moguće je korištenje istih, tako što će se prvo ista očistiti od mehaničkih nečistoća te dalje koristiti“, navode u Zavodu.

Neće samo doći do uzurpiranja voda, na području gdje je planirana koncesija zastupljeni su hrast, bukva, grab, javor, kesten, lipa, jasen i bagrem, jela, bor i smrča.

Na području općine Novi Grad nalazi se veliki broj životinjskih vrsta, među kojima su divlje svinje, srne, jeleni, kune, lisice, jazavaci, zečevi, jarebice, ptice… U rijeci Sani i Uni živi pastrvka, lipljen, mladica, mrena, klen, škobalj, štuke…

Rudnik će sasvim sigurno imati značajan utjecaj na životnu sredinu, a to potvrđuju i u Zavodu.

Borković: Vidimo ekonomsku isplativost u pokretanju rudnika

Direktor "Privrednog preporoda“ Dragan Borković potvrdio je za CAPITAL da je posao na pokretanju rudnika aktualiziran.

"S obzirom na to da se popravila cijena uglja, a pogotovo zbog zadnjih događanja u svijetu, projekt ima opravdanost u ekonomskom smislu. Već je sada ugalj za 50 do 60 posto, čak i 100 posto, skuplji u odnosu na prije par mjeseci. Ako se ustabili cijena, onda mi imamo više nego ekonomsku isplativost projekta. Pokrenuli smo procjenu utjecaja na životnu sredinu i određivanje eksploatacijskog polja gdje se otvara rudnik, ranije je definirano koncesijsko polje“, rekao je Borković.

Nakon toga, dodao je, ide izdavanje ekološke dozvole i ovjeravanje glavnog rudarskog projekta, ako sve bude u redu.

"Kako sada stvari stoje, onda bi mogli s nekom od rudarskih tvrtki s kojima smo u kontaktu i koja bi bila izvođač radova, da idemo na otvaranje rudnika, s obzirom na to da postoji primarni deficit u BiH, a koliko vidimo sada i šire“, istakao je Borković.

Dodao je da je investitor Oleg Burlakov preminuo prošle godine od posljedica koronavirusa, te da je posao preuzela njegova obitelj i da menadžment tvrtke radi.

Što se tiče procijenjene vrijednosti investicije, Borković smatra da bi moglo doći i do povećanja sredstava koja planiraju uložiti. Dodao je da, za sada, nije mijenjan koncesijski ugovor i da to zavisi od koncepta koji će rudarska kompanija izabrati, a koji je najprilagođeniji za predmetno koncesijsko polje.

"Možda se i uklopimo u procijenjenu vrijednost, a ako bude promjene, onda bi morali mijenjati i koncesijski ugovor, za sada je stari ugovor na snazi“, rekao je Borković.

On tvrdi da je za prethodnih deset godina u ovaj projekt uloženo 1,8 milijuna maraka.

Ministarstvo: Javnost može dostaviti primjedbe i sugestije

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske naveli su da je "Privredni preporod“ podnio zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za projekt podzemnog vađenja ruda.

"Zainteresirana javnost može izvršiti uvid u sadržinu zahtjeva na internet stranici Ministarstva i dostavi svoje mišljenje. Primjedbe i sugestije mogu se dostaviti na adresu Ministarstva ili elektronskim putem“, naveli su u Ministarstvu.

Zainteresirani primjedbe mogu dostaviti do 30. ožujka ove godine.

Cijeli proces pratit će i iz organizacije „Green team“ iz Novog Grada.

Crnković: Zatečeni smo informacijom

Mario Crnković iz organizacije "Green team“ bio je zatečen informacijom koju mu je prenio novinar portala CAPITAL da se još jednom pokreće priča eksploatacije uglja na području Lješljana.

                                                                                           Mario Crnković

"Novi Grad je lokalna zajednica koja je i u strateškim dokumentima opredijeljena očuvanju zdrave životne sredine, a kada na to dodamo da je područje Lješljana bogato izvorima ljekovite termomineralne vode koje su ogroman potencijal za razvoj banjskog turizma dolazimo u krajnje apsurdnu situaciju“, ističe Crnković.

Dodaje da nisu upoznati s dokumentacijom oko pokretanja rudnika, ali da vjeruju da će ona biti predmet detaljnih analiza, a da će proces uključivanja javnosti u donošenje odluka biti u skladu sa zakonskim okvirima.

"U vremenu dok se čitav svijet traži načine da se odrekne uglja kao jednog od najprljavijih izvora energije, izgleda da kod nas zdravlje i dalje nije na visokoj cijeni“, naglašava Crnković.

Drljača: Općina će tražiti obavezu zaštite termomineralnih voda

Načelnik općine Novi Grad Miroslav Drljača kaže da su se u prethodnih deset godina sve varijante otvaranja rudnika izjalovile.

"Sada nemamo informaciju koji je koncept otvaranja rudnika i gdje bi taj ugalj i ostale rude završavali. Čini mi se da je taj projekt zakasnio, s obzirom da je sve manji broj raspoložive radne snage i zainteresiranih za rad u rudniku na području općine. Međutim, nikada nije kasno sa stanovišta povećanja gospodarske ponude s područja same općine“, istakao je Drljača.

Dodao je da će općina u daljem procesu sigurno tražiti da se poštuju ekološki standardi.

"Ono što je izvjesno je da je ta lokacija jako blizu izvorišta i izletišta Lješljani i da je rudarenje i korištenje termomineralne vode na istoj lokaciji, u isto vrijeme, malo problematično. Ono što će rudnik imati kao obavezu je da ni u jednom trenutku ne ugrozi korištenje termomineralne vode“, naglasio je Drljača i dodao da je u kontaktu s potencijalnim drugim investitorima i da ima indicija sređivanja izletišta, izvora i čak i gradnju smještajnih kapaciteta.

Kilogram zlata

Ruski oligarh Oleg Burlakov pažnju domaće javnosti privukao je 2015. godine kada je bivši veleposlanik BiH u Rusiji Gordan Milinić optužio Milorada Dodika da je za vrijeme premijerskog mandata od Burlakova kao mito primio zlatnu polugu od jednog kilograma. Dodik je sve optužbe demantirao, Tužiteljstvo BiH pokrenulo istragu, ali slučaj nije dobio sudski epilog jer su prijave odbačene.

Zanimljivo da je Milinić po završetku veleposlaničke karijere u Rusiji bio direktor upravo "Privrednog preporoda“ u Banjaluci. Najavljivao je megalomanske investicije, od pokretanja „Terpentina“ Višegrad, kupovine „Borja“ u Tesliću, Olimpijskog centra Jahorina, „FAMOS-a“ u Istočnom Sarajevu, do „UNIS-a“ u Banjaluci.

Nakon izbijanja afere "kilogram zlata“ Burlakov se javio RTRS-u i iznio kontraoptužbe tvrdeći da je Milinić kao direktor “Privrednog preporoda” od njega dobio 500.000 eura, a poduzeće odveo u bankrot. Na kraju, Milinića je, poslije pokretanja afere, SDS nagradi  direktorskom pozicijom u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA). Nakon toga je završio u Ministarstvu inozemnih poslova BiH.