UPUMPAVANJE Kuda vodi tajni miris ruskog novca

Vlasnici „Optima grupe“ Banja Luka, investitori iz Rusije, za nepune tri godine upumpali su u to poduzeće 1,77 milijardi maraka kroz njegovu dokapitalizaciju. Iako je riječ o najvećoj stranoj investiciji u Republici Srpskoj od njezinog postojanja i prilici koju vlast, ali i investitori, ne bi propustili da iskoriste za promociju, sve se odvija pod velom tajne i daleko od očiju javnosti. Ono što je čudno, a usput i zabrinjavajuće, je da nadležne institucije nisu previše upućene u te transfere niti su im poznate namjere zbog kojih Rusi sve to rade.

Podaci iz sudskih registara, u posjedu portala CAPITAL, pokazuju kako je do prosinca 2018. godine uplaćeni osnivački kapital „Optima grupe“ iznosio svega 50.000 maraka.

Međutim, tada dolazi do drastičnih promjena u osnivačkom kapitalu, koje prema svemu sudeći traju i danas.

Naime, od 21. prosinca 2018. godine do 27. travnja ove godine izvršeno je šest dokapitalizacija u novcu nakon kojih se, od prvobitno uplaćenih 50.000 maraka, došlo do sume od nevjerovatnih 1.777.618.089 KM.

Samo u ovoj godini, u četiri tranše, uplaćeno je preko 900 milijuna maraka.

Usporedbe radi, a sve u cilju kako bi se stvorila makar približna slika o vrijednosti ulaganja, Republika Srpska svoj „Telekom Srpske“ prodala je za 1,26 milijardi maraka, što je već dugo jedna od najvećih stranih investicija.

Federacija BiH je krenula u izgradnju bloka 7 Termoelektrane u Tuzli. Riječ je o najvećem poslijeratnom projektu u tom dijelu BiH, a čija je vrijednost 750 miliona eura, što je opet daleko ispod ulaganja u „Optima grupi“.

Inače, prema važećoj zakonskoj regulativi i pravilima, dokapitalizacija se vrši tako što se preko Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF) Republike Srpske podnosi prijava za upis promjene, odnosno povećanja kapitala.

Tom prilikom se podnosi Odluka o izmjeni odluke o osnivanju koja je notarski dorađena, uz potvrdu banke da je na ime povećanja kapitala uplaćen novac.

Preciznije, Rusi su prilikom svake dokapitalizacije morali priložiti uplatnicu kao dokaz da su uplatili pare, inače ne bi mogli registrirati promjene u osnivačkom kapitalu.

„Optima grupa“ je osnovana u veljači 2008. godine, a osnivač je ruska kompanija “NjeftegazInKor” sa 100 posto učešća u osnovnom kapitalu poduzeća. Većinski vlasnik “NjeftegazInKora” je „Zarubežnjeft“, rusko državno preduzeće sa sjedištem u Moskvi. “Optima grupa” posluje u sklopu „Nestro“ grupacije zajedno sa „Rafinerijom nafte Brod“, „Rafinerijom ulja Modriča“ i benzinskim crpkama „Nestro petrol“. „Optima grupa“ se bavi veleprodajom naftnih derivata proizvedenih u brodskoj rafineriji i ulja i maziva proizvedenih u Modriči, dok maloprodaju realizuju preko „Nestro petrola“.

Nitko ne zna šta se događa

I pored toga što se radi o ogromnoj količini novca uloženog u jedno poduzeće, malo tko u Srpskoj ima predstavu što je krajnji cilj investitora.

Dok u Vladi RS i „Optima grupi“ ignoriraju naše upite, odgovori prikupljeni u institucijama pokazuju kako ni drugi nisu previše upoznati. Jedna od tih institucija je i Republički devizni inspektorat.

Napominjemo da je u opisu njihovog posla da obavljaju nadzor deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, surađuju sa nadležnim tužiteljstvima u slučaju sumnje na kaznena djela i drugim nadležnim organima, vode prekršajne postupke i slično.

U ovom slučaju im je mnogo toga, očigledno, promaklo.

„Poštovani, Republički devizni inspektorat nije upoznat sa navodnim transferima“, kratko glasi njihov odgovor.

Skoro identičan odgovor dobivamo i iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH, a koja navodno raspolaže sa podacima o investicijama koje se slijevaju u zemlju.

„Uvijek smo raspoloženi izaći u susret i pružiti sve odgovore na pitanja, ali što se tiče navedenog investitora i dokapitalizacije nemamo nikakve informacije. Srdačan pozdrav“, rekli su oni.

Na koja god vrata su novinari pokucali, a bilo ih je mnogo, konkretnog odgovora nije bilo.

„Prema podacima sa kojima raspolaže Gospodarska komora Republike Srpske, a koji se temelje na sluđžbenim podacima APIF-a, promjene koje navodite nisu vidljive. S obzirom da nemamo takve podatke ne možemo ni komentirati o čemu se radi“, kazali su gospodarstvenici okupljeni u komorski sustav, a u koji bi trebala biti uključena i „Optima“.

Profesor na Ekonomskom fakultetu na Palama Marko Đogo kaže kako je “Optima grupa“ sustavno bitno poduzeće za gospodarstvo Republike Srpske te da je dokapitalizacija od 1,7 milijardi KM dobra vijest za gospodarstvo, ali da ju treba promatrati u kontekstu poslovnog modela.

„Tu postoji određena tajnovitost koju bi uprava ove značajne kompanije trebala otkloniti upoznavanjem javnosti Srpske sa svojim rezultatima i planovima“, smatra on.

Zanimljivo je da su inspektori Republičkog deviznog inspektorata posljednju kontrolu “Optima grupe” izvršili 2017. godine, prije nego što se krenulo sa dokapitalizacijama, a kako nam je potvrđeno, tada nije bilo nepravilnosti. Pozornost inspektora je bila usmjerena na sestrinski “Nestro petrol”, koji je u deset godina kontroliran pet puta. Kontrolama iz 2011. i 2015.godine su utvrđene određene nepravilnosti koje su sankcionirane i gdje su naplaćene kazne u iznosu 17.750 KM a odnosile su se na dane avanse i iznošenje novca izvan BiH bez odobrenja resornog ministarstva.

Povećan devizni platni promet u Srpskoj

Preko koje banke su se odvijali transferi novinari nisu uspjeli saznati jer podaci o poslovanju banaka i njihovih klijenata predstavljaju poslovnu tajnu definiranu Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. Banke su obavezne svaki veći priliv, iznad 30 tisuća KM, prijaviti nadležnim institucijama.

Ipak, u odgovoru Agencije, a koji je upravo zbog tajnosti ostao nepotpun, se može naslutiti da su pojedini veliki transferi iz inozemstva registrirani.

„U ožujku i travnju tekuće godine zabilježeno je povećanje deviznog platnog prometa banaka Republike Srpske a što je najvećim dijelom posljedica značajnijeg povećanja deviznog platnog prometa ostvarenog kod jedne banke u poslovanju sa jednim klijentom“, kazali su u Agenciji ne otkrivajući više detalja.

Inače, u prvom kvartalu 2021. godine, prema dostavljenim izvješćima, devizni platni promet (bezgotovinski) ostvaren u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosio je ukupno 2,7 milijardi KM.

Od toga se 1,4 milijarde KM odnosilo na priliv sredstava (loro doznake), odnosno plaćanja iz inozemstva, dok se iznos od 1,3 milijarde KM odnosio na odliv sredstava (nostro doznake), odnosno plaćanja prema inozemstvu.

U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske pojašnjavaju kako se nadzor nad radom banaka u oblasti unuitarnjeg i deviznog platnog prometa kontrolira u kontinuitetu, posredno i neposredno.

Prema njihovim riječima, u fokusu su im gotovinske povezane transakcije preko 30 tisuća maraka, kao i ostale sumnjive transakcije koje se prijave.

Tvrde kako su banke u skladu sa zakonom bile u obavezi da izvrše višemilijunske transakcije o kojima pišemo i da o tome obavijeste nadležne.

Sebe su u ovom slučaju proglasili nenadležnim.

„U nadležnosti Agencije nije da provjerava financijske transakcije već da kontinuirano vrši nadzor nad radom banaka i drugih financijskih organizacija kojima je izdala dozvolu za rad, u suradnji sa drugim nadležnim institucijama“, kazali su u ovoj Agenciji.

Inače, Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti u BiH bankama je propisana obaveza da prate poslovne aktivnosti klijenata, uključujući i porijeklo novca koji se koristi u transakcijama.

Ukoliko posumnjaju da se radi o sumnjivim transakcijama kojima se krši zakon dužni su da o tome obavijeste Financijsko-obavještajne odjele Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Međutim, je li SIPA „upratila“ transakcije „Optima grupe“ nisu uspjeli otkriti.

Objašnjenje je da je glasnogovornik Agencije dan prije našeg upita (kojeg smo poslali još 8. lipnja) otišao na godišnji odmor, a da u ovoj instituciji od 760 zaposlenih nema nikoga tko bi ga mogao zamijeniti.

Nakon 20 dana čekanja, ipak su se udostojili da odgovore, ali samo toliko da poruče kako nam bilo kakve podatke ne smiju davati.

Poslovni preporod

Treba napomenuti i to da je „Optima grupa“ u prošloj godini doživjela poslovni preporod.

Nakon deset „sušnih“ godina gdje su u svakoj poslovali negativno i zbirno napravili minus od 1,5 milijardi maraka, u prošloj godini su prijavili prihode od 692 milijuna KM i dobit od 65,3 milijuna maraka.

U plusu je i sestrinska „Rafinerija nafte Brod“ koja je u prošloj godini prijavila dobit od 71,7 milijuna KM, iako dvije godine nije preradila niti jednu litru nafte.

Koliko je teško upratiti šta se u ovim povezanim preduzećima dešava najbolje govori to da su i sami revizori zbunjeni.

Revizorska kuća „Deloitte“ se uszdržala od davanja mišljenja na financijsko izvješće „Rafinerije“ za 2020. godinu jer nisu mogli da pribave dovoljno dokaza na temelju kojih bi mogli formirati mišljenje.

CAPITAL će narednih dana analizirati financijska izvješća “Optima grupe” koji pokazuju da je i pored prikazane dokapitalizacije ova kompanija u izuzetno lošoj situaciji, a njezin financijski status je dobio najnižu ocjenu.