UPOZORENJE IZ MMF-a Traže da BiH zaustavi rast plaća i mirovina

Međunarodni monetarni fond (MMF) uputio je apel Bosni i Hercegovini da obustavi povećanje plaća i mirovina kako bi se suzbila inflacija. Posebno se naglašava zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru, kao i rasta minimalne plaće, što će primarno utjecati na radnike u privatnom sektoru s najnižim primanjima, prema izvješću BiznisInfo.ba.

• Kako bi se pojačala fiskalna održivost, direktori MMF-a su pozvali vlasti da dodatno smanje tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plaće u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unaprjeđenja naplate prihoda - ističe se u dokumentu MMF-a nakon zaključenih konsultacija po članu IV s Bosnom i Hercegovinom za 2023. godinu.

  Također su naglasili da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim financijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Procječne neto plaće su u porastu zbog povećanja najniže cijene rada i povećanja plaća u javnom sektoru u oba entiteta, ali realne neto plaće su u porastu tek od siječnja 2023. godine.

MMF navodi da vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.

• S potrošnjom na plaće i mirovine koja je već među najvišim u regiji, treba ograničiti plaće u javnom sektoru i izbjeći izvanredna povećanja mirovina. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plaća u javnom sektoru iz 2022-23. U narednom razdoblju, pregled zapošljavanja i plaća u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plaće - navodi se, između ostalog, u dokumentu.

MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće.

Vlasti su istaknule da su koristile fiskalnu politiku s ciljem očuvanja kupovne moći građana, naročito socijalno ugroženih kategorija. Njihov argument je da je zbog kontinuirano visokih cijena uvezene hrane i goriva bilo neophodno povećati plaće u javnom sektoru i mirovine da bi se održala kupovna moć. Istaknuli su da su umirovljenici među najugroženijima, i da su redovna povećanja mirovina predviđena zakonom.