UNIŠTAVA IH UVOZ Gase se najbolje punionice domaće vode u BiH

Na tržište Bosne i Hercegovine, od siječnja do lipnja ove godine, uvezeno je vode, sokova i bezalkoholnih pića u vrijednosti od 80 milijuna KM, što je za gotovo 17 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Iako je u ovom razdoblju i izvoz pakirane vode porijeklom iz BiH rastao za oko 2 milijuna KM, trgovinski disbalans iznosi gotovo 60 milijuna KM. Za državu koja je prebogata kvalitetnim pitkim vodama, ovo je luksuz koji ne bismo smjeli dozvoliti.

Proizvođači teško opstaju

Bez adekvatne zaštite od države, suočeni s poremećajima na tržištu i galopirajućom inflacijom, čak i najbolji domaći proizvođači teško opstaju.

Iako ima brojne medalje za kvalitetu vode, te iako je njegova voda bila najprodavanija domaća voda u tuzlanskoj regiji, proizvodna linija u ovoj punionici vode kod Kladnja ugašena je prošle godine, prenosi BHRT.

''Apsolutno postoje svi preduvjeti da mi budemo svjetski igrači što se tiče kvalitetnih voda, ali imamo problem što nemamo organiziranu državu u smislu da podrži domaću proizvodnju. Čak nemamo organiziranu državu ni na nivou naših susjeda ili komšija. Ako nešto ne znamo, onda treba otići prepisati. Ako naš kamion treba čekati tri ili četiri dana na graničnom prijelazu prema Hrvatskoj ili Srbiji, pa onda to treba prepisati pa ćete vidjeti kako je kad tri put prokuha voda u kamionu pod ceradom, onda ćemo imati ta neka rješenja'', tvrdi Mirza Kuluglić, vlasnik tvrtke iz Kladnja.

Posljedice Cefta sporazuma

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine trgovinski deficit u sektoru voda, sokova i bezalkoholnih pića pojašnjavaju kao posljedicu Cefta sporazuma, kontinuiranog marketinga pića iz uvoza, ali i činjenicom da trgovački lanci prednost daju uvoznim proizvodima.

Iz Komore apeliraju na bh. građane da shvate kako kupovinom domaće vode u trgovinama pomažu i državu i sebe, a vlasti pozivaju da zaštite domaće proizvođače. 

Gospodarstvenici smatraju da je temelj svih napora, usmjerenih ka smanjenju trgovinskog deficita na tržištu voda u Bosni i Hercegovini, da građani Bosne i Hercegovine prednost daju domaćim, a ne uvoznim vodama, ali i da proizvođači moraju mijenjati svoj odnos prema tržištu.

Klaster domaćih proizvođača

''Druga stvar koju bih sigurno htio potencirati je to da mi imamo dovoljno vode, kvalitetne vode, dobro zastupljene u marketima, stvar je toga da mi moramo i kao proizvođači više ulagati u marketing'', kaže Nedret Kikanović, predsjednik Gospodarske komore TŽ.

Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti formiranje klastera domaćih proizvođača vode ali, iako je ideja stara, do konkretizacije nikako da dođe. Male punionice vode, koje tek neznatno pokrivaju i lokalna tržišta, neće moći samostalno osigurati veća sredstva za marketing.

Suočeni s činjenicom da pokrivenost uvoza izvozom voda, sokova i bezalkoholnih pića ne dostiže ni 30 posto, državne vlasti bi morale hitno poduzeti mjere zaštite domaće proizvodnje.