Umjesto 17, stopa PDV-a mogla bi iznositi 19 posto

... od dvije godine, ali ih je ovih dana javno potvrdila potpredsjednica Vlade RS-a Srebrenka Golić. Kako prenosi Glas Srpske, Golić je, između ostaloga, kazala kako se do kraja godine očekuje donošenje zakona o poreznom rasterećenju kako bi bio primjenjivan od početka iduće godine, piše Večernji list BiH.

Ozbiljnija reforma na tom planu može se očekivati iduće godine samo ako dođe do povećanja PDV-a. Svi su se u Reformskoj agendi obvezali za blago povećanje PDV-a i ako bi to bilo za dva posto, to bi omogućilo smanjenje stope poreza i doprinosa na razinu prije svjetske ekonomske krize, kada je iznosila 52 posto na neto iznos. Sve to trebalo bi pratiti značajnije povećanje plaća.

Mogućnost o povećanju stope PDV-a spominjala se još za vrijeme usvajanja Reformske agende ako se ostale mjere fiskalne konsolidacije ne pokažu dovoljnima, ali očito je već sada kako su nedovoljne, pogotovo u RS-u, čija se Vlada suočava s ogromnim proračunskim rashodima.

Nije u boljoj poziciji ni FBiH. Prije nekoliko mjeseci spominjalo se kako će sredstva od veće stope PDV-a ići prema financiraju zdravstvenog sektora koji se nalazi pred kolapsom, kao i većina bolnica. Prihode od povećane stope PDV-a Vlada bi usmjerila na punjenje proračunskih rupa, prije svega onih koje su nastale u mirovinskom osiguranju i zdravstvenom sektoru, koji je doveden u nezavidnu poziciju i koji se bori s golemim dugovanjima.

Kako se o inicijativi povećanja stope PDV-a ozbiljno razmišlja, vidljivo je iz teksta koji je napisan u Reformskoj agendi i u kojem se, između ostalog, spominje kako će se povećanje javnih prihoda postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem porezne baze, smanjenjem "sive ekonomije", smanjenjem poreznih oslobađanja i unapređenjem rada poreznih uprava. Ako se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015., dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, će se razmatrati, u dogovoru s MMF-om, na osnovi detaljnih procjena na sastanku na visokoj razini.

Analize Vlade FBiH i međunarodnih financijskih institucija pokazale su kako "siva ekonomija" u BiH godišnje iznosi oko tri milijarde dolara ili gotovo petinu ukupnog BDP-a zemlje, a više od 40% ekonomskih aktivnosti u državi odvija se u "sivoj zoni", s tim da samo u FBiH "na crno" radi 120.000 ljudi.

Donošenjem akcijskog plana za borbu protiv "sive ekonomije" bit će, kako su priopćili iz Vlade FBiH, identificirane prioritetne kratkoročne aktivnosti koje je nužno provesti u cilju smanjenja "sive ekonomije" u FBiH, posebice u sektorima građevinarstva, turizma i ugostiteljstva te trgovine. Kao poticaj ekonomskom oporavku moguće rješenje je da se doprinosi i porezi na plaće smanje za trećinu (u FBiH čine 73,9% na neto plaću) i tako učine rad jeftinijim, što će poslodavce potaknuti na otvaranje novih radnih mjesta.

Vlada RS-a je još 2016. godine planirala Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje poslati svoj prijedlog za povećanje stope PDV-a na neke robe s postojećih 17 na 20 ili 22 posto, a da se na temeljne životne namirnice, opremu za novorođenčad PDV smanji na 10 ili 11 posto.