U Sarajevu zaprijetili da će srušiti Papin spomenik
I imam protiv
Ono što je još šokantnije, jest činjenica da je jedan imam izgradnju spomenika nazvao provokacijom pri tom pitajući nazočne mogu li zamisliti kakva bi reakcija bila da se u Mostaru postavi kip određenom islamskom vjerskom vođi.
Javna rasprava trebala je biti održana o tome treba li spomenik pomjeriti nekoliko metara unatrag, a ne o tome hoće li on biti izgrađen, jer su za postavljanje spomenika ranije dobivene sve potrebne suglasnosti. Od samoga početka rasprave za govornicom su se smjenjivali građani za koje nije pitanje gdje će se spomen-obilježje postaviti, bliže ili dalje katedrali, nego izgradnja uopće. Govornici su iznosili mišljenje kako je papa Ivan Pavao II. obični smrtnik te kako ne zaslužuje obilježje u Sarajevu. Također, jedan od prijedloga građana bio je da se kip ne treba uopće stavljati vani na javno mjesto, nego unutar katedrale. Mnogi su ovaj projekt okarakterizirali kao provokaciju prema bošnjačkom narodu u Sarajevu.
Šokirani reakcijama
Odluku o postavljanju spomenika donijela je Vrhbosanska nadbiskupija i Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Općinsko vijeće Stari grad 2007. dalo je odobrenje za postavljanje spomenika, a idejno rješenje projekta spomen-obilježja odobrila je i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Pozitivne odluke za spomenik prethodno su već donijeli Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša te Zavod za planiranje razvoja Sarajevske županije.
Ovakvu reakciju građana i vijećnika općine Stari grad nisu očekivali predstavnici Vrhbosanske nadbiskupije i HKD-a “Napredak”, don Luka Kesedžić, prof. dr. Muhamed Hamidović i koordinator projekta gosp. Zdravko Cvitanušić, koji su bili nazočni na raspravi.
Općinsko vijeće Stari grad treba usvojiti urbanistički projekt uređenja trga ispred katedrale te Strossmayerove ulice, što je dio projekta izgradnje spomen-obilježja, a prethodno je donesena odluka i izložen urbanistički nacrt projekta na kojem bi spomen-obilježje trebalo biti pomjereno nekoliko metara prema katedrali. Iako će zaključak javne rasprave javnosti biti poznat tek za nekoliko dana, nadamo se da će spomen-obilježje papi Ivanu Pavlu II. ugledati svjetlo dana ispreda sarajevske katedrale te biti znak mira i tolerancije ne samo u gradu Sarajevu, nego u cijeloj BiH.
Papin blagoslov ispred katedrale
Za idejno rješenje spomen-obilježja bio je raspisan natječaj u ožujku 2009., a žiri je u lipnju najboljim radom proglasio rad autora Hrvoja Urumovića te kao najbolje idejno rješenje uređenja trga autora Zvonimira Krznarića. Trg ispred katedrale odabran je za postavku spomenika iz razloga što je papa Ivan Pavao II tijekom posjeta Sarajevu 1997. s tog mjesta pozdravio i blagoslovio narod.
Piše: D. Stešević/dnevni list