U pripremi čak 13.500 MW novih solarnih elektrana, evo gdje se sve nalaze

Bosna i Hercegovina već raspolaže s više od 900 MW instaliranih solarnih elektrana, no opseg projekata koji se trenutačno priprema višestruko je veći. Prema Indikativnom planu razvoja proizvodnje NOSBiH-a za razdoblje 2027. – 2036., u različitim fazama razvoja nalazi se približno 13.500 MW fotonaponskih elektrana koje bi se trebale priključiti na prijenosnu mrežu.

Veliki projekti planirani su od Nevesinja, Bileće i Trebinja do Stoca, Mostara, Posušja i Sokoca, a pojedine investicije mjere se stotinama megavata.

Istodobno, ubrzano širenje solarne proizvodnje otvara sve ozbiljnije pitanje kapaciteta elektroenergetske mreže i njezine mogućnosti da prihvati toliki broj novih elektrana.

BiH već ima više od 900 MW solarnih elektrana

Na prijenosnu mrežu do kraja 2025. godine bilo je priključeno 305,59 MW solarnih elektrana, dok se na distributivnoj mreži nalazilo dodatnih 608,80 MW manjih fotonaponskih postrojenja.

Ukupna instalirana solarna snaga u BiH tako je dosegnula 914,39 MW.

Raste i proizvodnja električne energije. Solarne elektrane priključene na prijenosnu mrežu tijekom 2025. proizvele su 474 GWh električne energije, što je približno četiri posto ukupne proizvodnje na toj mreži.

Proizvodnja iz solarnih elektrana bila je oko 1,5 puta veća nego godinu ranije.

Međutim, sadašnji kapaciteti mali su u usporedbi s investicijskim planovima. Registar zahtjeva za priključak Elektroprijenosa BiH pokazuje približno 13.500 MW fotonaponskih projekata u različitim fazama razvoja. Uz njih je evidentirano i oko 4.600 MW projekata vjetroelektrana.

To ne znači da će svih 13,5 GW solarnih elektrana doista biti izgrađeno. Dio projekata nalazi se tek u početnim fazama, dok je uži krug već u registru bilanciranih korisnika i ima konkretnije uvjete za daljnji razvoj.

Najveći projekt planiran u Nevesinju

Najveći pojedinačni solarni projekt evidentiran u planovima NOSBiH-a nalazi se na području Nevesinja.

SE Nevesinje trebala bi imati ukupnu instaliranu snagu od čak 570 MW, a iza projekta stoji banjolučka kompanija ETMAX.

Razvoj velikog solarnog parka podijeljen je na više zasebnih elektrana.

Ako bi projekt bio realiziran u punom opsegu, njegova instalirana snaga bila bi veća od snage brojnih postojećih velikih proizvodnih objekata u BiH.

Projekt je istodobno izazvao prijepore oko korištenja zemljišta. Dio stanovnika Nevesinja protivio se gradnji na poljoprivrednim i obradivim površinama, što pokazuje kako će, uz financiranje i mogućnost priključenja na mrežu, jedno od ključnih pitanja budućih investicija biti i odnos prema prostoru i lokalnom stanovništvu.

Borike među najvećim projektima

Među projektima koji su prošli konkretnije administrativne faze nalazi se i SE Borike, planirane snage 232,2 MW.

NOSBiH projekt vodi među bilanciranim solarnim elektranama, a investitor je Bioenergos TTS iz Banje Luke.

Za projekt su dobiveni uvjeti za priključak, dok se među evidentiranom dokumentacijom nalazi i odluka Vlade Republike Srpske.

Borike su tako, nakon Nevesinja, jedan od najvećih pojedinačnih solarnih projekata evidentiranih u aktualnim planovima.

Stolac postaje jedno od najvećih solarnih središta

Posebno velik broj investicija koncentriran je na području Stoca i Hodova.

Jedan od projekata je FNE Stolac Solar 01–22 ukupne instalirane snage 103,15 MW, iza kojeg stoji Aurora Solar. Kompleks je sastavljen od 22 zasebne fotonaponske elektrane.

Za projekt je sklopljen i ugovor o koncesiji, dok NOSBiH navodi da je priključenje FNE Stolac Solar 01 planirano tijekom 2026. godine.

Na istom području Elektroprivreda HZHB razvija još veći projekt.

Fotonaponska elektrana EPHZHB 1 trebala bi imati instaliranu snagu od 150 MW, a vrijednost projekta u dostupnoj investicijskoj dokumentaciji procijenjena je na približno 130,1 milijun eura.

Elektrana bi bila priključena na 220-kilovoltnu prijenosnu mrežu, uz razvoj nove mrežne infrastrukture na području Hodova.

Samo ova dva projekta predstavljaju više od 250 MW planiranih solarnih kapaciteta na području Stoca.

Bileća već proizvodi, priprema se još 128,7 MW

Bileća je primjer područja na kojem već postoje značajni solarni kapaciteti, ali se pripremaju i nove investicije.

Postojeća SE Bileća, snage 55 MW, već je priključena na prijenosnu mrežu, a tijekom 2025. proizvela je oko 98 GWh električne energije.

Istodobno se razvija FNE Bileća Solar 1 snage 128,7 MW, koja je također uvrštena među bilancirane projekte.

Ako bude realizirana, Bileća bi samo kroz ova dva projekta mogla imati više od 180 MW velikih solarnih kapaciteta.

Više od 160 MW novih projekata u Trebinju

Na solarnoj karti BiH značajno mjesto zauzima i Trebinje.

NOSBiH među projektima navodi SE Trebinje 1 snage 118,8 MW te SE Trebinje 2 snage 48,7 MW.

Ukupno je riječ o više od 167 MW potencijalnih novih kapaciteta.

Nevesinje, Bileća i Trebinje tako čine jedno od područja s najvećom koncentracijom novih solarnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Velike investicije i na Sokocu

Solarni projekti nisu ograničeni samo na Hercegovinu.

Na području Sokoca kompanija Enerstate razvija FNE Sokolac instalirane snage 100,8 MW, koju NOSBiH također vodi među bilanciranim elektranama.

Time se veliki solarni projekti šire i na područja koja ranije nisu bila među glavnim središtima fotonaponske proizvodnje u zemlji.

Mostar dobiva nove desetke megavata

Značajne investicije planirane su i na području Mostara.

Na području Pologa kompanija Solar Lena iz Gruda razvija fotonaponsku elektranu Lena 2 instalirane snage 75 MW.

Projekt se nalazi među bilanciranim elektranama, izdana mu je energetska dozvola, a planirana godišnja proizvodnja iznosi približno 104.256 MWh električne energije.

Na mostarskom području razvija se i niz drugih projekata.

Među njima su Solario 1–2 ukupne snage 19,44 MW, Solario 3–12 sa 9,99 MW, HL 31–60 sa 29,7 MW, HL 1–12 sa 54 MW te MO Solar 1–10 ukupne snage 49,9 MW.

Projekti i na području Posušja

Na području Posušja razvija se solarni kompleks Astera 1–5 ukupne instalirane snage 25 MW.

Projekt SE Planik ima planiranu instaliranu snagu od 80 MW.

NOSBiH u svojim projekcijama očekuje da bi dio novih kapaciteta mogao biti priključen na elektroenergetski sustav tijekom sljedećih nekoliko godina.

Livno pokazuje razliku između planova i realizacije

Za razliku od brojnih projekata koji još prolaze različite administrativne procedure, kompleks Liwno 1–6 ukupne instalirane snage 27,6 MW početkom 2026. pušten je u privremeni pogon.

Investitor projekta je mostarska kompanija Pozitron.

Upravo ovaj projekt pokazuje koliko je kod podataka o planiranim solarnim elektranama važno razlikovati investicijske namjere i zahtjeve za priključenje od postrojenja koja su doista izgrađena i stigla do mreže.

Deseci drugih projekata čekaju realizaciju

Popis velikih solarnih projekata tu ne završava.

Među bilanciranim projektima NOSBiH navodi i Solarni vjetar 1–12 snage 60 MW, HL 1–12 sa 54 MW, MO Solar 1–10 sa 49,9 MW, Gračanicu 1 i 2 sa 45 MW, Kravice 1 i 2 sa 44 MW, MI Solis 1–36 sa 35,64 MW, ESE 1–36 sa 35,64 MW te drugu fazu Deling Investa snage 29,75 MW.

Tijekom 2025. godine na mrežu su već priključeni FNE Brotnjo snage 9,98 MW, FNE Polog 1–8 snage 7,99 MW te FNE Plavo Sunce 1 i 2 ukupne snage 40 MW.

Za 2026. planirano je priključenje još nekoliko značajnih projekata, među kojima su Stolac Solar 01 od 103,15 MW, Solarni vjetar 1–12 od 60 MW te druga faza Deling Investa od 29,75 MW.

Investitore nije zaustavio ni pad cijena električne energije

NOSBiH navodi i kako se interes investitora za solarne i vjetroelektrane nastavio tijekom 2025. godine unatoč značajnom padu cijena električne energije.

Pad cijena posebno je izražen upravo u dijelu dana kada solarne elektrane proizvode najviše energije.

Nastavak ulaganja pokazuje da investitori dugoročno računaju na promjene elektroenergetskog tržišta, veću potražnju, prekograničnu trgovinu, izravne ugovore s kupcima i sve značajnije korištenje baterijskih sustava.

Planirani projekti gotovo 15 puta veći od sadašnjih kapaciteta

Razliku između sadašnjeg stanja i razvojnih ambicija najbolje pokazuju ukupne brojke.

BiH je krajem 2025. imala 914,39 MW instaliranih solarnih elektrana na prijenosnoj i distributivnoj mreži.

Istodobno, zahtjevi za priključenje na prijenosnu mrežu obuhvaćaju približno 13.500 MW fotonaponskih projekata u različitim fazama razvoja.

Nominalna snaga tih projekata tako je gotovo 15 puta veća od ukupne solarne snage koju je BiH imala instaliranu krajem 2025. godine.

Elektroenergetska mreža mogla bi postati najveći problem

Upravo mogućnost priključenja tolikog broja novih postrojenja postaje jedan od najvećih izazova.

NOSBiH upozorava kako bi kombinacija novih velikih solarnih i vjetroelektrana, sve većeg broja malih elektrana na distributivnoj mreži te ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije u susjednim državama mogla dovesti do zagušenja prijenosne mreže i znatno otežati upravljanje elektroenergetskim sustavom.

U najnepovoljnijim scenarijima upozorava se i na mogućnost ozbiljnijih poremećaja u radu sustava.

BiH se već suočava s nepovoljnim naponskim prilikama. Prema podacima NOSBiH-a, tijekom 2025. godine sve analizirane transformatorske stanice na naponskim razinama od 400 i 220 kV tijekom dugih razdoblja radile su iznad dopuštenih vrijednosti.

U Mostaru 4 napon na 400-kilovoltnoj razini bio je iznad dopuštene vrijednosti tijekom čak 99 posto sati u godini, dok je u Trebinju na 220 kV takvo stanje zabilježeno tijekom 89 posto vremena.

Baterijski sustavi dio mogućeg rješenja

Jedno od rješenja koje NOSBiH posebno ističe su baterijski sustavi za skladištenje električne energije.

Dok se ne provedu veća ulaganja u samu prijenosnu mrežu, baterije bi mogle pomoći pri smanjenju zagušenja i regulaciji sustava.

Njihova će uloga postajati sve važnija kako raste udio proizvodnje iz izvora koji ovise o vremenskim uvjetima i čija se proizvodnja ne može jednostavno prilagoditi trenutačnoj potrošnji.

Bosna i Hercegovina je tako u relativno kratkom razdoblju stigla do gotovo jednog gigavata instalirane solarne snage, dok bi sljedeća faza razvoja mogla biti višestruko veća.

Ipak, 13.500 MW evidentiranih projekata ne znači da će svih 13,5 GW doista biti izgrađeno.

Od podnošenja zahtjeva za priključak do proizvodnje električne energije potrebno je riješiti pitanja zemljišta, koncesija, dozvola, financiranja i izgradnje, a sve važnije postaje i pitanje postoji li uopće dovoljno prostora na elektroenergetskoj mreži za priključenje novih elektrana.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore