U Federaciji pojeftinjenja nema, cijena špinata skoro kao i mesa

Iako su, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane u siječnju dosegnule najnižu razinu u više od godinu dana, u Federaciji BiH takav trend nije zabilježen.

FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistike pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za siječanj 2026. godine navodi pad cijena od 0,6 posto. Međutim, informacije iz nekoliko domaćih udruga za zaštitu potrošača upućuju na zaključak da se taj trend na domaćem tržištu nije ostvario.

„Nismo primijetili da su se cijene značajnije snizile. U praksi, cijene možda i ne rastu, ali potrošači se, vjerujem, ponajviše žale zbog neimaštine“, izjavila je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj „Potrošač“ Ferida Kulović.

Istaknula je kako je jasno da bi cijene osnovnih životnih namirnica trebale padati, osobito jer se često događa da zbog poskupljenja jednog energenta, primjerice plina koji je u BiH poskupio, cijene ostalih proizvoda automatski naglo porastu.

Dodala je i kako se građani redovito žale na visoke cijene te da njezina udruga, kada primijeti „nenormalnu cijenu“, takve slučajeve prijavljuje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Poskupljenja su, kako navodi, posebno uočljiva kod voća i povrća.

„Najčešće žalbe građana odnose se na voće i povrće. Konkretno, ističu cijenu špinata koja se kreće od osam do deset konvertibilnih maraka, uspoređujući je s cijenom kilograma mesa. I voće je osjetno poskupjelo posljednjih mjeseci, pa se cijena grožđa kreće od devet do 12 maraka. Tko si to od umirovljenika može priuštiti?“, upitala je Kulović.

Napomenula je da su općenito porasle cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u BiH, ali da je posebno zabrinjavajući rast cijene špinata, koji je tradicionalna i uobičajena poljoprivredna kultura u zemlji.

Predsjednik Udruge građana Posavske županije „Klub potrošača Odžak“ Redžo Omerbašić navodi da stanje na terenu nije zadovoljavajuće, ali da se cijene ipak postupno stabiliziraju.

„Kupovna moć građana pala je za nekoliko postotaka, pa u prvoj polovici godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Naravno, isplatom viših mirovina i većih primanja radnicima, to bi se u dogledno vrijeme moglo promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i električne energije“, rekao je Omerbašić za Fenu.

Dodao je da se na tržištu povremeno pojavljuju viškovi robe, što dovodi do sniženja cijena, primjerice kod pilećeg mesa, te da je zbog toga i cijena brašna trenutačno u prihvatljivim okvirima. Ipak, upozorava na problem koji smatra posebno zabrinjavajućim.

„Građani su se više žalili u studenome i prosincu nego sada, osobito na pekarske proizvode i meso, čije su cijene u odnosu na razdoblje od prije dvije godine porasle i do tri puta. Junetina je tada koštala između 10 i 12 maraka, a danas oko 30. To mi je teško objasniti, jer prerađivači uvoze meso, domaće proizvodnje gotovo da i nema. Ne ulaže se u poljoprivredu ni u tov, taj je sektor zapostavljen, pa smo ovisni o uvozu. Država koja uvozi hranu, a ne proizvodi je, vodi lošu ekonomsku politiku“, zaključio je Omerbašić.