U BiH više neće biti moguće kupiti SIM karticu bez osobnih dokumenata

Lažne dojave o bombama koje paraliziraju sudove, škole i druge institucije, čemu smo nedavno svjedočili, mogle bi uskoro postati prošlost. Vlasti u Bosni i Hercegovini odlučile su stati ukraj zlouporabama anonimnih telefonskih brojeva kroz dopune Zakona o komunikacijama, koje su usvojene u Zastupničkom domu BiH u prvom čitanju, čime se uvodi obvezna registracija svih korisnika telekomunikacijskih usluga.

Prijedlog dopuna predviđa da operatori moraju izvršiti registraciju svih krajnjih korisnika javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga.

To u praksi znači da više neće biti moguće koristiti SIM kartice bez identifikacije korisnika, uključujući i prepaid brojeve koji su se dosad često koristili anonimno.

Što se konkretno mijenja

Za razliku od dosadašnje prakse, novi zakon uvodi obveznu provjeru identiteta prije aktivacije ili korištenja usluge.

Registracija će se obavljati fizičkom prisutnošću ili putem elektroničke identifikacije, uz korištenje važećih osobnih dokumenata ili drugih sustava za identifikaciju.

Operatori će biti dužni prikupljati i voditi evidenciju o korisnicima, uključujući osnovne osobne podatke. Za fizičke osobe to podrazumijeva ime i prezime, jedinstveni matični broj ili broj osobnog dokumenta, adresu prebivališta ili boravišta, kao i dodijeljeni telefonski broj. Za pravne osobe prikupljat će se naziv i identifikacijski broj.

Ova obveza odnosi se na sve korisnike: mobilne, fiksne i internetske usluge.

Forto: Jedan poziv može blokirati institucije i koštati desetke tisuća maraka

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto pojašnjava da je izmjena zakona inicirana zbog konkretnih problema na terenu.

"Radi se o sljedećoj činjenici: bude neko suđenje, evo na primjer u Općinskom sudu Sarajevo, i neka osoba koja želi odgoditi svoje ročište nazove s anonimnog broja s prepaid kartice i kaže: ‘Imate bombu’. U skladu sa zakonom oni moraju napustiti zgradu, pozvati policiju i obaviti KDZ pregled. To traje satima, nekad cijeli dan jer je zgrada ogromna", rekao je Forto govoreći za Dan uživo na N1.

Dodaje da se takve situacije ne događaju samo u sudovima.

"To se događa u školama i na drugim mjestima. Košta desetke tisuća maraka samo za jedan dan", upozorio je.

Forto ističe da je problem upravo u anonimnosti prepaid kartica.

"E-mail možete utvrditi odakle je poslan, ali ove kartice jednostavno ne omogućavaju ni službama ni policiji da uđu u trag. Zbog toga je jako važno da, u skladu s europskom praksom, uspostavimo neku vrstu baze podataka koju će voditi telekom operatori", kazao je.

Prema njegovim riječima, za svaku prodanu prepaid karticu prikupljat će se osnovni osobni podaci, koji će se čuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Obveze za operatere i rokovi

Zakonom se uvodi i obveza operatora da osiguraju točnost i ažurnost podataka te njihovu obradu u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

Nakon usvajanja zakona slijedi i razdoblje prilagodbe.

"Telekomi imaju 18 mjeseci da osmisle kako će ovo provoditi i to je sasvim dovoljno vremena. Zakon je danas u prvom čitanju, potrebno je još jedno čitanje, zatim Dom naroda i nakon toga slijedi razdoblje pripreme", naveo je Forto.

Operatori će u tom roku morati izvršiti registraciju postojećih korisnika, a u suprotnom bi moglo doći do obustave usluga za neregistrirane brojeve.

Razlozi za donošenje zakona

U obrazloženju prijedloga navodi se da je cilj izmjena suzbijanje zlouporaba elektroničkih komunikacija, osobito u slučajevima kada se anonimni brojevi koriste za počinjenje kaznenih djela ili otežavanje istraga.

Ističe se da se ovim izmjenama ne uvodi nadzor sadržaja komunikacija, već isključivo evidencija korisnika, kako bi nadležna tijela mogla učinkovitije reagirati u slučajevima zlouporaba.