U BiH REGISTRIRANO 16.000 MIGRANATA U Hercegovačko-neretvanskoj županiji ih nema

U BiH je i dalje značajan broj migranta, a međunarodne i lokalne nevladine organizacije su im glavni pružatelji humanitarne pomoći. Po riječima Alena Kajtaza, tajnika Crvenoga križa Grada Mostara, migranata na području Hercegovačko-neretvanske županije nema, ali nije siguran da će se taj trend nastaviti i ubuduće.

Trenutno je u readmisiji u izbjegličkom centru Salakovcu sedam osoba ali mi uvijek možemo odgovoriti na te manje brojke bez međunarodne pomoći, objašnjava Kajtaz u razgovoru za Fenu.

Međutim, ukoliko bi se, podvlači Kajtaz, ponovila 2018. godina kada je u Salakovac pristiglo 189 migranta, onda pomoć očekujemo i od međunarodne zajednice.

Ono što je po njemu dobra stvar, je da postoji sistem Međunarodne federacije društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca koji su spremni pomoći u svakom danom momentu kao i Fond za pomoć u katastrofama (DREF) te naravno obučeni timovi koji su u roku od 24 sata na terenu.

Sve zavisi od veličine nesreće, kako smo uputili apel prema Međunarodnoj federaciji i susjednim zemljama i kako će oni odgovoriti na tu vrstu poziva, objašnjava Kajtaz.

Kontinuirana potpora migrantima Caritasa u BiH

Caritas u BiH također kontinuirano provodi aktivnosti, prvenstveno u migracijskim kampovima u Unsko-sanskoj županiji – kampovi Borići i Lipa, te Sarajevskoj županiji – kampovi Blažuj i Ušivak.

Prema njihovim informacijama, trenutno je u tim kampovima prisutno oko 1.500 migranata i tražitelja azila, dok se dio njih nalazi izvan kampova.

Na godišnjoj razini, prema službeno registriranim dolascima u BiH i za tekuću godinu, već je registrirano 16.000 migranata koji su pristigli u BiH i to prvenstveno iz Afganistana i Burundija, te manji dio iz Pakistana, Irana i Kube. Nerijetko su to mladi ljudi, često maloljetnici kao i dio obitelji s djecom.

Migrantima se pružaju usluge pranja rublja, dostava hrane i higijenskih potrepština, te organiziranje socijalnih i drugih usluga, ističe voditelj projekta pri Caritasu u BiH Miroslav Valenta.

On napominje kako cjelokupni sustav skrbi za migrante i osobe u pokretu još uvijek ne funkcionira na pravi način te da postoje mnogi nedostaci.

Međutim, Caritas nastoji, sukladno svojim mogućnostima, uz razumijevanje kako ne možemo zamijeniti djelovanje sustava, te u suradnji s velikim brojem partnera, pružiti pomoć svim osobama u potrebi, dodaje on.

Institucije vlasti ključne za rad humanitarnih organizacija

Institucije na svim razinama vlasti igraju ključnu ulogu u potpori rada humanitarnih organizacija pružanjem različitih vrsta pomoći, resursa i suradnje.

Prvenstveno su to financijska sredstva i logistička potpora za programe i projekte, budući kako humanitarne organizacije mogu brže djelovati, posebice u hitnim situacijama, ali i za provedbu tekućih programa koji su usmjereni na rješavanje određenih socijalnih problema, zdravstvene skrbi, obrazovanja i slično, poručuje Valenta.

Također naglašava potrebu pojednostavljenja procesa dobivanja potrebnih dozvola, licenciranje usluga kao i osiguravanje da te organizacije mogu djelovati bez nepotrebnih birokratskih prepreka i reguliranje rada volontera koje još uvijek nije u potpunosti riješeno.