VIDEO  U BiH postoji 12 zakona o mirnim prosvjedima, a većina ih nije usklađena sa ljudskim pravima

U BiH postoji 12 zakona o mirnim prosvjedima, a većina ih nije usklađena sa ljudskim pravima
Arhiv/Hercegovina.info

Sa 3.5 milijuna stanovnika, Bosna i Hercegovina trenutno ima 12 različitih zakona koji direktno uređuju slobodu okupljanja. Većina tih zakona, ali i brojne lokalne politike, koje itekako utiču na uživanje slobode mirnog okupljanja nisu usklađene sa važećim međunarodnim standardima ljudskih prava.

Pokazao je ovo monitoring Misije OSCE-a u BiH, koji je od 2017. godine do 2020. godine pratio 200 javnih okupljanja na području cijele BiH. Monitoring je obuhvatio aktivnosti koje se odnose na ponašanje nadležnih organa za vrijeme događanja javnog okupljanja, piše portal 'Diskriminacija'.

"U većini slučajeva mirnog okupljanja uočeno je da mjere koji su poduzimali nadležni organi su uglavnom bile blaže od onih propisanih zakonom. Međutim, bilo je slučajeva kada je uočeno da su te mjere bile u suprotnosti sa standardima zaštite ljudskih prava", rekla je šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec.

U izvještaju su sadržane preporuke koje su upućene svim nivoima vlasti, kao i organizatorima i sudionicima javnih okupljanja. Pozitivne promjene su moguće, a dokaz za to je usvajanje Zakona o javnom okupljanju u Brčko distriktu 2020. godine.

"Međutim, u svim ostalim dijelovima BiH ne postoji usklađeno zakonodavstvo o slobodi okupljanja sa međunarodnim standardima. Važan segment je pitanje postupanja odgovornih organa, prije svega policijskih, ali i svih drugih, poput tužiteljstava, koji neadekvatno reagiraju na slučajeve ukoliko se tijekom javnih okupljanja, odnosno ograničavanja javnih okupljanja, događaju određene radnje za koje se sumnja da predstavljaju krivično djelo", kaže ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.

Džumhur smatra da je izvještaj važan jer ograničenje javnog okupljanja kroz nametanje nepotrebnih i ponekad diskriminatornih ograničenja predstavlja udar na demokraciju u jednom društvu.

Sadržaj se učitava...

"Organi vlasti bi se trebali suzdržati od zabrane mirnih okupljanja, posebno onih koja su unaprijed najavljena i gdje je dato dovoljno vremena za poduzimanje neophodnih koraka, kao što su organiziranje sigurnosnih mjera i prilagođavanje (npr. u vezi sa prometom) tijekom planiranog okupljanja. Također, organi vlasti bi trebali tražiti praktične načine pojednostavljivanja administrativnih procedura i time izbjeći prekomjerno birokratsko opterećenje za potencijalne organizatore okupljanja", navodi Džumhur.

Komplicirane procedure za dobivanje dozvola za organizaciju mirnih okupljanja predstavljaju dodatni problem organizatorima, aktivistima za ljudska prava, navodi 'Diskriminacija'. 

Ono što se u bh. praksama postupanja policijskih službenika treba promjeniti jeste i odnos prema organizatorima i sudionicima mirnih okupljanja. 

Tijekom trogodišnjeg razdoblja Misija OSCE-a evidentirala je nekoliko slučajeva kršenja prava na slobodu mirnog okupljanja, gdje su protiv pojedinih organizatora podnošene i krivične prijave, te su dodatno bili i pod policijskom prismotrom. 

Misija je došla do podataka da je više od 200 pokrenutih prekršajnih postupaka koji se odnose na uživanje slobode mirnog okupljanja. U većini slučajeva sudovi su izricali blage kazne. 

U izvještaju su sadržane preporuke koje su upućene svim nivoima vlasti, kao i organizatorima i sudionicima javnih okupljanja, a u cilju ostvarenja najvećeg mogućeg stupnja poštivanja ljudskih prava koje se odnose na ovu oblast. Neke od preporuka odnose se na apel vlastima da se suzdrže od zabrane mirnih okupljanja, te da pojednostave administrativne procedure.

Kompletan izvještaj OSCE-a možete pogledati ovdje.