U BiH 'oprane' na stotine milijuna maraka

... Banju Luku i tu je otvorio nekoliko tvrtki.

Vlasti Republike Srpske dočekale su ga raširenih ruku, a pokretanje proizvodnje u Šećerani u Bijeljini, koju je on kupio, proglašeno je gospodarskim događajem godine. Ćopić je označen kao vrhunski gospodarstvenik koji investira ogroman novac u RS i otvorena su mu sva vrata.

Međutim, kako se širila međunarodna istraga protiv Šarića, tako se stezao obruč oko Ćopića i on je prošle godine uhićen u Banjoj Luci. Suđenje je u tijeku, a prema optužnici on je u BiH oprao oko pet milijuna eura, dakle prljavog novca stečenog od krijumčarenja i prodaje droge.

Pritisci iz Bruxellesa

Ovo je samo jedan od primjera koji dokazuje da je BiH izuzetno pogodna za pranje novca. Službenih podataka o ukupnoj količini opranog novca nema, a stručnjaci procjenjuju da se radi o stotinama milijuna maraka.

Prema informacijama iz Financijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), samo u pravih devet mjeseci prošle godine oprano je oko 16,5 milijuna maraka i obustavljene su transakcije teške 865.000 eura i 1,5 milijuna maraka.

Europska unija neprestano zahtijeva i na svoj način pritišće bh. vlasti da se ozbiljno pozabave problemom pranja novca i financiranjem terorističkih aktivnosti. O tome su prekjučer dugo razgovarali Peter Sorensen, šef Izaslanstva EU-a u BiH i specijalni predstavnik Europske unije, i Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH.

Detalji nisu priopćeni javnosti, a kako doznajemo, Sorensen je inzistirao da se problem pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti shvati najozbiljnije i da se beskompromisno krene u obračun.

U tom kontekstu treba promatrati i ogromnu zainteresiranost za donedavno savjetovanje o načinima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji će se idućeg tjedna održati u Fojnici, a u organizaciji Revicona. Sudjelovanje su potvrdili ekonomski stručnjaci, bankari, političari visokog ranga, stručnjaci iz Agencije za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Sustav kojim se služe kriminalne skupine je samo naoko jednostavan - nezakonito stečen novac oni ubacuju uglavnom u građevinski sektor kroz investiranje u izgradnju poslovnih i stambenih objekata i tako ga legaliziraju.

Međutim, u posljednje vrijeme koriste se i sofisticiranijim metodama - novac peru preko off-shore tvrtki koje otvaraju na dalekim egzotičnim otocima i one rade svega nekoliko sati, taman koliko treba da se obave transakcije. Također, novac se pere i preko tržišta vrijednosnih papira i zloporabom ugovora o poklanjanju dionica.

Tako ilegalno i nezakonito stečen novac, a najveći dio je od krijumčarenja i prodaje droge, završi u džepovima kriminalaca koji su onda pokriveni zakonom i, ako zatreba, dokazati porijeklo imovine i time zauvijek blokirati njezino oduzimanje.

Četiri paralelna zakona

Međutim, s obzirom da BiH nema zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, kriminalci su u pravilu mirni i zaštićeni. Prijedlog tog i takvog zakona SDP već godinama nudi na usvajanje Parlamentu BiH i pet puta do sada dobili su odbijenicu. Ova stranka je već pripremila tekst zakona za razinu Federacije BiH i do kraja mjeseca naći će se pred Vladom, a postoje uvjeravanja da će u travnju biti usvojen u federalnom Parlamentu.

Krajem prošle godine Parlament BiH odbacio je i Prijedlog izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca kojima su zakonske odredbe trebale biti precizirane.  Državni zastupnici su odbacili i inicijativu da se formira državna agencija za sprječavanje pranja novca.

To je izazvalo zaprepaštenje u Moneyval odboru Vijeća Europe, čija je BiH članica i gdje je predstavlja mr. Sanela Latić. Ovaj odbor osnovan je 1997., a od prošle godine ima status neovisnog tijela Vijeća Europe sa zadatkom da osigura učinkovit sustav borbe protiv pranja novca i financiranja terorističkih organizacija u državama članica Vijeća Europe.

Problem BiH je specifičan budući da ima četiri paralelna kaznena zakona i četiri zakona o kaznenom postupku - jedan državni, dva entitetska i jedan za Brčko Distrikt. U svima njima pranje novca je okarakterizirano kao kazneno djelo.

Propisi jesu u sva četiri važeća zakona u principu ujednačeni, ali nisu identični prije svega kada je riječ u visini propisanih kazni. Najveće razlike su između državnog i entitetskih zakona budući da ne postoji jasna razlika u razgraničenju jurisdikcije Suda BiH i Tužiteljstva BiH u odnosu na entitetske sudove i tužiteljstva.

Moneyval odbor Vijeća Europe  uputio je preporuku da se izmijene kazneni zakoni kako bi se kaznena djela pranja novca i financiranja terorističkih organizacija procesuirala isključivo u Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH.

Ova preporuka još je na papiru. Bez obzira na to, izvjesno je da će je BiH morati usvojiti i izmijeniti zakone budući da je to obveza i prema Konvenciji UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Ovo utoliko više što iz Bruxellesa na adresu bh. vlasti svakodnevno stižu opomene da pranje novca osigurava uspostavu izvaninstitucionalnih središta moći koji preuzimaju ekonomske i političke poluge sustava, da utječe na pad kreditnog rejtinga države i izravno blokira ulazak stranih investicija.   

Za tri godine samo 13 presuda

Prema podacima Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2011. godine tužiteljstvima u BiH podneseno je 110 kaznenih prijava za pranje novca. Vodile su se 124 istrage, podignuto je i potvrđeno 14 optužnica i izrečeno je svega 13 osuđujućih presuda.

Prema istom  izvoru, prijave su se odnosile na 363 osobe, istraga se vodila protiv njih 316, optužnica je potvrđena protiv 30 osoba,a osuđeno je njih 17.
U samo pet slučajeva sudovi u BiH donijeli su odluku o privremenom oduzimanju imovine zbog pranja novca.

Tko je u Komisiji Udruženja banaka za sprječavanja pranja novca

Udruženje banka BiH u okviru borbe protiv pranja novca surađuje sa Financijsko-obavještajnim odjelom Agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Udruženje je osnovalo i posebnu Komisiju za sprječavanje pranja novca na čijem je čelu Sanja Zubović iz Balkan Investment Banke Banja Luka.

Članovi Komisije su Mubina Salković iz NLB Tuzlanske banke Tuzla, Jasmin Šlaku iz Raiffeisen banke Sarajevo, Anita Dujmović iz MF banke Banja Luka, Zdravko Puškaš iz Komercijalno-investicijske banke Velika Kladuša i Tamara Šuševski iz Bobar banke Bijeljina.

Banke imaju obvezu svaku transakciju u iznosu od 30.000 maraka i više prijaviti Financijsko-obavještajnom odjelu SIPA-e, ali i prijaviti svaku novčanu transakciju koja je sumnjiva bez obzira o kojoj se brojci radi.     

Piše: M. Osmović / Dnevni list