Tužiteljstvo BiH neće provoditi istragu protiv Darka Ćuluma

Darko Ćulum
SIPA

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine neće provoditi istragu protiv direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma jer je nakon provjere kaznene prijave zaključilo da ne postoje osnove sumnje da je počinio prijavljena kaznena djela. O odluci je izvijestio Klix.ba, koji je imao uvid u njezino obrazloženje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kaznenu prijavu podnijeli su zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić. Povod je bio Ćulumov prošlogodišnji odlazak iz SIPA-e nakon poziva Milorada Dodika.

Prijava je obuhvaćala sumnje na udruživanje radi činjenja kaznenih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudova te zlouporabu službenog položaja.

Ćulum je 18. ožujka 2025. podnio pisanu ostavku i zatražio razrješenje s dužnosti direktora SIPA-e, navodeći osobne razloge. Već sljedećeg dana podnio je zahtjev za povratak na posao u Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske.

Tužiteljstvo je tijekom provjere prijave saslušalo više visokopozicioniranih službenika SIPA-e i analiziralo dokumentaciju. Prema navodima iz odluke koje prenosi Klix.ba, Ćulum od 20. ožujka do 14. srpnja 2025. nije dolazio na posao u SIPA-u, a tijekom tog razdoblja nisu mu isplaćivane plaće ni naknade iz radnog odnosa.

U obrazloženju se navodi da njegovo odsustvo nije ugrozilo rad Agencije. Ovlasti je prenio na pomoćnika direktora Ernada Musića te savjetnike Novaka Mijovića i Vahidina Šahinpašića, čime je, prema zaključku Tužiteljstva, omogućeno nesmetano funkcioniranje svih područja rada.

Saslušani službenici negirali su navode da je Ćulum zaposlenike srpske nacionalnosti pozivao da napuste radna mjesta. Prema njihovim iskazima, poručio im je da ostanu na svojim dužnostima i izvršavaju propisane obveze.

Svjedoci su također naveli da Ćulum nije opstruirao niti neprimjereno utjecao na izvršavanje naredbe za uhićenje tada osumnjičenih Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. U odluci se navodi da je naredba redovito proslijeđena na postupanje.

Tužiteljstvo se osvrnulo i na iskaz predsjednika Neovisnog odbora Enesa Obralije o Ćulumovu povratku u SIPA-u. Odbor je održao sjednicu, ali nije imao potrebnu većinu za donošenje zaključka kojim bi Vijeću ministara BiH predložio njegovu smjenu.

U obrazloženju se navodi da Vijeće ministara bez prijedloga Neovisnog odbora, kao ovlaštenog predlagatelja, nije moglo smijeniti Ćuluma. Moglo ga je razriješiti, ali to do donošenja tužiteljske odluke nije učinjeno.

Tužiteljstvo je zaključilo da u Ćulumovim postupcima nema elemenata prijavljenih kaznenih djela niti njegove svjesne namjere da naruši ustavni poredak ili nanese štetu državi. Podnošenje zahtjeva za razrješenje i prijenos ovlasti, prema obrazloženju odluke, ne predstavljaju nasilno rušenje vlasti, pokušaj odcjepljenja teritorija ili sudjelovanje u oružanoj pobuni.

Ćulum je nakon odlaska iz SIPA-e bio savjetnik direktora Policije Republike Srpske Siniše Kostreševića.