TRIDESET GODINA Čović se u zadnjih 14 godina najviše sjeća Platforme i Devedesetke

TRIDESET GODINA Čović se u zadnjih 14 godina najviše sjeća Platforme i Devedesetke
hercegovina.info

Predsjednik dr. Dragan Čović na svečanoj sjednici proširenog Predsjedništva HDZ-a BiH povodom 30. obljetnice HDZ-a BiH obratio se prisutnima podužim govorom.
Svoje obraćanje podijelio je u nekoliko, po njemu prepoznatljivih, zanimljivih, ali i izazovnih vremenskih razdoblja, i to od 1990. – 1995., od 1996. – 2000., od 2001. – 2005. i od 2006. – 2020.
Fokusirali smo se na ovo najnovije i zadnje, a Čović o njemu kaže ovako:

Prekretnice za Čovića

Razdoblje od 2006. do 2020. godine označava prekretnicu u organiziranju Hrvatske demokratske zajednice BiH. Na početku razdoblja uspostavlja se mnogo novih političkih subjekata među Hrvatima, a najznačajniji je organiziranje HDZ-a 1990 uz neskrivenu potporu Ive Sanadera i njegovih suradnika, koji organizacijski, logističko-financijski nastoje novoj stranci dati poseban zamah, kako u Bosni i Hercegovini, tako i vani.

Drugi projekt, uspostava vlasti u Bosni i Hercegovini bez legitimnih Hrvata i Hrvata HDZ-a BiH realizira se pod nazivom tzv. „Platforme za promjene“. Još jedan od projekata koji je trebao dokrajčiti utjecaj hrvatskoga naroda u političkom miljeu BiH, a u osnovi izgraditi Bosnu i Hercegovinu kroz dva entiteta za dva konstitutivna naroda, bez Hrvata. Kao odgovor, udvostručili smo napore u samoorganiziranju i oblikovanju neraskidivog zajedništva, danas otpornog na sve vanjske pritiske i pozive na unutarnji razdor i podjele.

U ovom vremenu organizirana su četiri redovita Sabora HDZ-a BIH (od X. do XIII. Sabora) i biran je samo jedan predsjednik. Kao sastavnice stranke organizirane su Politička akademija HDZ-a BiH, organizacija Zajednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“, predstavnici branitelja HVO-a Herceg-Bosne imaju svog predstavnika u Predsjedništvu stranke i u konačnici, kao zasebana sastavnica pokrenut je i Klub utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Taj snažni pleter sastavnica Hrvatske demokratske zajednice BiH motivira proces učlanjenja u stranku, do 2010. godine dostigavši broj od 20 000 članova, pa do više od 40 000 članova, koliko Hrvatska demokratska zajednica BiH ima danas. Izgrađuje se snažna stranačka infrastruktura u svakom dijelu BiH, izgrađuje projekt Doma HDZ-a BiH u kome se mi danas nalazimo. Snažimo svoj utjecaj unutar EPP-a kroz institucije seniora, Mladeži i Zajednice žena. U ovom razdoblju osmišljen je i iznova pokrenut projekt Hrvatskog narodnog sabora BiH u koji okupljamo najveći broj predstavnika političkog života Hrvata, svih institucija i osiguravamo da Hrvatska demokratska zajednica BiH, kao kralježnica tog projekta, osigurava potpunu prepoznatljivost i dominaciju na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i okružju. Hrvatska demokratska zajednica BiH jačanjem projekta zajedništva među Hrvatima zaustavlja negativne tendencije i snaži stožernu ulogu među Hrvatima Bosne i Hercegovine“, zaključio je Čović.

Iz gore navedenog razvidno je da se Čović u zadnjih četrnaest godina najviše sjeća dana kada su Božo Ljubić i Martin Raguž napustili HDZ BiH i napravili Devedesetku.


Nakon ovog zadnjeg razdoblja nadovezao se s poglavljem „Hrvatska demokratska zajednica BiH danas“.


Vjerujemo da smo u organizacijskom smislu dostigli zavidnu razinu. Brojno članstvo, struktura, sastavnice stranke, infrastruktura i logistika koja sve to prati dovela nas je da budemo stožerna stranka bez koje se ne može osmišljati život u Bosni i Hercegovini niti projekt zaštite i osiguranja jednakopravnosti, suvereniteta i konstitutivnosti našega naroda. Uspjeli smo očuvati sve izvorne vrijednosti HDZ-a, a istodobno se kontinuirano prilagođavati promjenama u BiH i širem okružju. Decentralizacija koju zagovaramo nije samo forma za naglašavanje, već koncept u djelovanju svih stranačkih razina koji je jasno statutarno naglašen. Jednaka pažnja posvećuje se svim organizacijama stranke u BiH kroz županijske i regionalne organizacije, a jednako tako osigurava se podjednaka zastupljenost u djelovanju središnjih stranačkih institucija.
Dostignuti sadržaj programskog djelovanja Hrvatske demokratske zajednice BiH može se sagledati kroz zalaganje za:
- Osiguranje jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda i legitimno predstavljanje na svim administrativnim razinama, sveobuvatnom aktivnom obranom i zagovaranjem natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti naroda;
- Moderno i višenacionalno organiziranu vlast u BiH na temeljnim načelima Ustava BiH te normativno legitimnim i znanstveno utemeljenim društveno-pravno-politološkim konceptima demokratskog federalizma, konsocijacije i upravljanja razlikama;
- Europski i NATO put bez alternative;
- Pravnu stabilnost kroz neovisnost sudbene vlasti i vraćanje povjerenja u institucije BiH;
- Borbu protiv kriminala i korupcije u svim oblastima života;
- Ekonomsku stabilnost i socijalnu pravdu;
- Napredak u demografskoj politici obitelji i mladih kao osnova promišljanja u funkcioniranju vlasti;
- Zdravstveni sustav koji pruža maksimalnu zaštitu svakom žitelju BiH;
- Nastavak osiguranja dostojanstva svakog hrvatskog branitelja kroz institucije BiH i Republike Hrvatske;
- Obrazovanje i znanost u funkciji izgradnje cjeloživotnog obrazovanja i društva znanja.
Ovakvim sustavom promišljanja i organiziranja, Hrvatska demokratska zajednica BiH na izborima, kako Općim tako i Lokalnim, s pravom može kazati da je najuspješnija stranka u BiH i okružju kada analiziramo rezultate unutar hrvatskoga naroda u BiH. Dostignuta razina potpore je iznad 70%. Sličan rezultat očekujemo i na Lokalnim izborima ove godine, uz sve manjkavosti izbornog zakonodavstva.
Upravo odnosom s drugim političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini uspjeli smo nametnuti potrebu ubrzane izmjene izbornog zakonodavstva prije Općih izbora 2022. godine kako bi se osigurala legitimna zastupljenost i predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama sukladno Ustavu BiH. Uravnoteženim odnosom prema predstavnicima srpskog, bošnjačkog naroda i međunarodne zajednice vjerujemo da ćemo ovaj složeni projekat završiti sukladno potpisanim sporazumima u ovoj godini.
S jednakom pažnjom pratimo potrebe naših poslovnih ljudi kako bi se osigurao ravnomjeran ekonomski razvoj prostora gdje živi hrvatski narod na tržišno održivim standardima. Već se dosegla razina razmišljanja o potrebi uključivanja predstavnika gospodarstva kroz sastavnice stranačkog organiziranja i djelovanja kroz institucije stranke“, zaključio je on.

Koliko nas je, kako živimo?

Zanimljivo je da se u svom govoru, a prigodom tridesetog rođendana stranke koju su bh. Hrvati birali i biraju, te ih je kao takva i zastupala i snosi najvišu odgovornost, nije osvrno na stanje Hrvatskog naroda u BiH. Koliko je Hrvata u BiH živjelo prije trideset, prije dvadeset, prije deset godina, a koliko ih živi danas. Odlaze li iz Bosne i Hercegovine i zbog čega? Lider HDZ-a BiH bavio se i ovaj put onime što je pogađalo osobno njega, pa onda stranku. Svakodnevicom Hrvata u BiH se nije bavio.