FOTO  Tko je Snježana Köpruner - vlasnica tvrtke u Travniku koja zapošljava skoro 500 ljudi, a sad otvaraju novu tvornicu u Rami

Tvornica GS koja godinama uspješno posluje u Travniku, uskoro kreće s gradnjom tvornice u Prozor-Rami. Ova investicija ojačat će gospodarski pojas ramskog kraja te mnogima biti prvo zaposlenje umjesto autobusne karte za neku od germanskih zemalja. O samoj tvrtki, kao i novom poslovnom pothvatu nismo mogli imati boljeg od sugovornika/icu od vlasnice Snježane Köpruner. Svoju životnu, ali i poduzetničku priču za hercegovina.info podijelila je na dan potpisivanja ugovora o realizaciji ovog vrijednog projekta.

Dalmatinka s velikim iskustvom njemačkog poduzetništva.

"Ja sam Zadranka. Diplomirani sam inženjer strojarstva i magistar tehničkih znanosti u Zagrebu. Radila sam 10 godina u tvornici Bagat (šivaći strojevi) kao konzultor specijalnih strojeva, a potom 90ih pred rat otišla u Njemačku. Tamo sam radila 10 godina kao konzultant njemačkim tvrtkama pri analizi tržišta i analizi troškova i onda mi se 2002. godina ukazala se jedna mogućnost, ali na jedan čudan način...", započinje svoj životni put ova poduzetnica koju je život neočekivano odveo u grad u kojem nikad prije nije bila.

Nije mogla ostati imuna na vapaje napaćenih ljudi iz naših krajeva.

"Naši ljudi iz Bosne su me zvali jer sam eto kao 'nešto' u Njemačkoj i jer smo naši da im nađem posao. Toliko su dugo zvali, da sam na kraju uspjela zaposliti ih u Messeru. Nisam nikad bila ranije u Bosni i Hercegovini, a kamoli u Travniku. Bilo mi je žao gledati sudbine tih ljudi i kako se grčevito bore za rad, jer našim ljudima u Njemačkoj, a ni kod nas nije nimalo lako. Kad je krenula privatizacija mene su zamolili da ih povežem s Messerom kako bi kupili napuštenu tvornicu za 1€. Kad je došla odluka od ovdašnjih vlasti da možemo krenuti u taj proces, onda je došao signal iz Njemačke da se zaustave ulaganja jer je preriskantno. Onda su ti ljudi opet ostali bez ičega. Ja tada nisam bila ništa ni vlasnik ni direktor, ali sam počela nagovarati ostale da dadnu jamstva i da krenemo u privatizaciju, jamčili smo cijelom našom nepokretnom imovinom. Na kraju sam postala sam vlasnik 48 posto tvrtke jer su bivši vlasnici vratili svoje udjele koje sam ja kupila", osvrće se na poduzetnički dio ove pustolovine.

 

"Moj suprug je 2005. ušao u europski parlament, ali nije bio zadovoljan stanjem i razočarao se pa je došao odmah na zimu ovdje kao direktor u tvrtku. Pazite, nije bilo lako s mentalitetom ljudi. Trebali smo uletjeti iz socijalističkog razmišljanja i gospodarstva u jedan liberalni kapitalizam. Ljudi se jednostavno nisu snalazili, nisu znali kako i što treba raditi, nemaju takva iskustva. Kad je došla recesija i kriza 2009. godine, pokojnog supruga je sve iscrpilo to i odustao je jednostavno od tog posla, a onda sam ja došla za direktoricu tvrtke", nastavlja.

Veliki broj zaposlenih su moralna i društvena odgovornost, no prema poslovnim planovima i ambicijama to im ne djeluje kao prepreka.

"Trenutačno imamo 462 radnika u tvornici u Travniku. Mi imamo manju dobit nego drugo jer nam je cilj imati zadovoljne ljude. Moj suprug je rekao radnicima 'moj jedini cilj je da ovdje dolazite s osmijehom na posao'. Htjeli bi razviti još značajnije stvari za ovaj kraj kao npr. vrtić u sklopu tvornice, zasaditi voćnjake, putovanja za radnike. Obnovili smo kuću Ive Andrića i na to potrošili milijun maraka, ali to je ništa u odnosu na ono kad dođete i vidite kako to sve izgleda", ponosno barata ovim podacima gospođa Snježana.

Što možemo očekivati od nove tvornice na sjeveru Hercegovačko-neretvanske županije...

"U Rami sukladno prostornim kapacitetima možemo zaposliti 200-250 ljudi. Naravno, ispočetka će to biti manji broj ljudi koji će raditi u smjenama. Moramo paziti na energetsku neovisnost, okoliš u okruženju, otpadne vode... To su bitne stavke u našem poslovanju. Bosna i Hercegovina je što se tiče poslovne klime 'za uhvatiti se za glavu'. Država poskupi struju četiri puta na početku godine, pa onda hoće da je minimalna plaća 1000 maraka. To su nestabilnosti, to je odraz nestabilne države. Kod nas je prosječna neto plaća 1400 maraka i trudit ćemo se držati taj pozitivni trend rasta plaća bez obzira na političke i društvene trzavice", ističe o stanju u našoj državi.

Nije puno dvojila kad je ukazivala na mane Bosne i Hercegovine u odnosu na Njemačku ili druge zapadne zemlje.

"Velike su razlike u pravnoj državi. Mi smo ovdje imali tri procesa s Upravom za neizravno oporezivanje, dva smo dobili, a na treći čekamo odluku. Neuređenost je velika, školstvo je loše, a korupcija izrazito dominantna. Mi smo stavili zid ispred svih takvih anomalija i onda nemamo problem s tim jer nam ne prilaze takvi. Ovdje nije problem samo za poslodavce nego i radnike koji dođu raditi jer ljudi nemaju nadu. Ne ide nitko iz države samo zbog nedostatka posla, djeca nemaju nikakvu nadu i moraju je probuditi, ali se za to moraju mladi izboriti. Nije ni Nijemcima nitko ništa poklonio, nisu došli Amerikanci i pravili im državu, sami se moramo izboriti za pravnu i pravednu državu, a naglasak je na ljudima koji su bili vani, vidjeli europske standarde i razvili radne navike koje mogu poboljšati ovo društvo i zajednicu", zaključuje zadarska poduzetnica pred kojom je, izgleda, još mnogo nedovršenog posla u Bosni i Hercegovini.



Načelnik općine Prozor-Rama potvrdio je da će ova tvrtka moći računati na svesrdnu pomoć lokalnih vlasti u svojim namjerama.

"Mi smo zahvaljujući gospođi Snježani i zajedničkom jeziku napravili ovaj uspjeh. Treba konkretno raditi, biti transparentan u svojim naumima. Mi smo sretni da možemo napraviti nešto ovako u našoj općini, a kao domaćini ćemo dati maksimalnu podršku ovoj tvornici i vlasnicima. Želimo da tu rade najbolji kadrovi iz općine, vidite kako su počeli u Travniku s 30 ljudi pa sada imaju skoro 500 zaposlenih. To je put koji ćemo slijediti i biti na usluzi za dobrobit naših sugrađana i razvitka općine Prozor-Rama", istaknuo je Jozo Ivančević, načelnik općine.

Poduzeće GS – TMT u Bosni i Hercegovini ima desetljeća dugo iskustvo u proizvodnji elemenata strojeva, kao i kompletnih strojeva i komponenata. Svoju tradiciju šire i na područje Rame, gdje će se uskoro nalaziti novoprojektirana hala, zajedno sa svim pratećim sadržajima i infrastrukturom, te će ukupno zauzeti površinu od oko 30.000 m2 od raspoloživih 100.000 m2, gdje novoprojektirana hala zauzima 5945 m2, solarna elektrana 7000 m2, a ostatak čini prostor za stacionarni promet te pristupne sekvence.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.