Svaki peti stanovnik BiH želi odmah odseliti iz te zemlje

Ovaj sadašnji napisan je u Daytonu jer se predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba nisu mogli dogovoriti o osnovama uređenja zajedničke države. Kako je bilo onda, tako je i sada, samo što više nema pucnjave i granata. Ipak, velika većina od 81 posto vjeruje da neće biti novog rata u idućih pet godina, pokazalo je veliko istraživanje Gallup Balkan Monitora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo 29 posto ispitanih slaže se da bi promjene Ustava trebale ići za jačanjem središnje države u skladu s preporukama Europske Unije. No, nema većine ni za podjelu zemlje.

Njih 43,3 posto bilo bi za odcjepljenje Republike Srpske ako to izglasaju na referendumu, a još manje njih, 32,7 posto, podržava osnivanje trećeg entiteta, odnosno podjelu Federacije BiH na hrvatski i bošnjački dio. No, puno više ih strahuje od podjele: 53 posto ih se boji da će proglašenje nezavisnosti Kosova imati negativne posljedice po cijelu regiju.

Prema popisu iz 1991., u BiH je živjelo 44 posto Bošnjaka, 31 posto Srba i 17 posto Hrvata. Danas ih 47 posto navija za bosansku nogometnu reprezentaciju, 34,5 posto za srpsku, a 12,7 posto za hrvatsku. Hrvatsku putovnicu ima 14,7 posto građana Bosne i Hercegovine (oko 650.000), a srpsku samo njih 2,7 posto.

Ni sami Bosanci ne vjeruju puno u promjene: povjerenje u političke stranke je minimalno, ne vjeruju ni u EU, ni u NATO, ni u UN. Manje povjerenja u NATO imaju samo u Srbiji gdje su bili pod udarom NATO-ovih bombardera. No, zato ih barem trećina vjeruje da će nakon skorog ukidanja viza za ulazak u zemlje EU naglo porasti broj emigranata.

Da imaju mogućnosti, odmah bi se iselilo 20 posto ispitanih (u Hrvatskoj 13 posto, u Albaniji 42). Rat je učinio svoje, tako da danas 14,5 posto ispitanih u BiH ima rodbinu u inozemstvu, dvostruko više nego što ima gastarbajtera u Hrvatskoj (6,6 posto).

Usprkos ratu, čini se da se zemlja društveno oporavila jer između 65 i 67 posto svih ispitanih u BiH izjavljuje da vjeruje pripadnicima drugih naroda i vjeroispovijesti, katolicima, pravoslavcima i muslimanima. Prema odgovorima na Gallupova pitanja, većina stanovnika BiH radije bi za susjede imali bilo Srbe, bilo Hrvate ili Bošnjake nego ateiste i - božesačuvaj - homoseksualce. Njih devet posto ne bi htjelo za susjede imati Srbe, 14 posto Muslimane, a sedam posto Hrvate. No, zato ih 19 posto ne bi živjelo pokraj ateista, a 77 posto pokraj homoseksualaca.

izvor: jutarnji.hr