Svaka druga žena u BiH starija od 15 godina doživi neku vrstu nasilja

Svaka druga žena u BiH starija od 15 godina doživi neku vrstu nasilja
Hercegovina.info

Nasilje nad ženama nije osobni, nego javni problem u čije rješavanje se treba uključiti cjelokupno društvo, istaknuto je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen program aktivnosti kojima će se Mostar pridružiti globalnoj kampanji protiv nasilja nad ženama "Jedna milijarda ustaje".

Koordinatorica projekta "Jedna milijarda ustaje" za Mostar Tajma Tiro istaknula je kako su svjetske statistike poražavajuće, jer pokazuju da svaka treća žena tijekom svog života na neki način bude maltretirana i iskusi nasilje.

- Bosna i Hercegovina ne zaostaje mnogo za tim statistikama i želimo postići da svi shvate kako žena nije kriva za nasilje koje trpi. Upravo zbog toga odlučili smo i dan prije službenog obilježavanja kampanje "Jedna milijarda ustaje" organizirati aktivnosti, pa ćemo tako u četvrtak, 13. veljače, u Američkom kutku Mostar prikazati dokumentarac "City of Joy" s početkom u 16 sati, a nakon toga održat ćemo i javnu tribinu "Nasilje: izraz nemoći" s početkom u 18 sati - kazala je Tiro.

Središnji događaj planiran je u petak, 14. veljače, kada će se aktivistice na Španjolskom trgu pridružiti milijunima žena diljem svijeta koje će plesom poslat poruku.

- Plesom pokazujemo da smo gospodarice naših tijela i upravo taj ples na javnom prostoru šalje snažnu poruku kako je nasilje nad ženama problem svih nas, a ne problem između četiri zida kako se to često želi prikazati. Svake godine plesnu revoluciju održimo na Španjolskom trgu, a zatim i ispred trgovačkog centra Mepas Malla, pa ćemo tako biti i ovaj put, i to u 16, odnosno 17 sati - istaknula je Tiro.

Podsjetila je da Mostar već devet godina sudjeluje u kampanji "Jedna milijarda ustaje", a implementatori projekta su Vijeće mladih Grada Mostara, Podružnica psihologa Hercegovina te udruga "Žena BiH" Mostar.

Članica Podružnice psihologa Hercegovina Marijana Tomaš istaknula je kako se u borbu protiv nasilja nad ženama moraju uključiti svi segmenti društva.

- Upravljajući strahom žrtve, manipulacijom te fizičkim, psihičkim, emocionalnim i ekonomskim zlostavljanjem, nasilnik želi ostvariti neke svoje ciljeve i dobrobit za sebe. Jako je važno istaknuti kako nasilje nije osobni, nego javni problem i ovom kampanjom želimo osvijestiti žene, muškarce, djecu i sve aktere društva, institucije i nevladine organizacije da se svi zajedno trebamo uhvatiti u koštac s nasiljem - kazala je Tomaš.

Upozorila je kako se nasilje ne događa samo u obitelji nego je prisutno i na poslu, ulici, kratkim kontaktima, pa čak i u prolazu.

- Jako je važno osvijestiti ljude kako se oni sami nose sa svojom nemoći i svojim slabostima, te ih naučiti što sve nasilje podrazumijeva, kako ne bi nekoga povrijedili - istaknula je Tomaš.

O ovoj temi, naglasila je članica udruge "Žena BiH" Mostar Arnela Buzaljko, treba govoriti puno više i to svakoga dana, a ne samo prigodno.

- Nasilje nad ženama iznimno je važna tema o kojoj bi se trebalo razgovarati svakoga dana u godini, jer mi "napredujemo" u odnosu na svijet kad su statistike o nasilju u pitanju. Svaka druga žena u BiH starija od 15 godina u svom životnom vijeku doživi neku vrstu nasilja - poručila je Buzaljko.

Poražavajuća je činjenica da se veliki broj žrtava nasilja vraća nasilnicima, jer su ekonomski ovisne od njih, dodala je.

- I to je nasilje kada se žena mora vratiti nasilniku kako bi prehranila sebe i svoju djecu, a i zato što nema gdje drugo otići, jer prema našem zakonu, žrtva je ta koja izlazi iz kuće, a nasilnik ostaje stambeno riješen. Točna statistika žrtvi nasilja se ne zna jer žene šute i same rješavaju svoje probleme kako ne bi bile osuđene od okoline - kazala je Buzaljko.

Ona je podsjetila da pri mostarskoj udruzi "Žena BiH" od 2004. godine djeluje „Sigurna kući“, jedina te vrste koja pruža sklonište i žrtvama nasilja na području Hercegovine.

- Sigurna kuća funkcionira uspješno i zadovoljava apsolutno sve potrebne standarde. Osim sigurnog utočišta, žrtvama nasilja pružamo i psihosocijalnu pomoć, radno-okupacijske terapije, besplatnu pravnu pomoć i sve ostalo što im zatreba. Kapacitet kuće je 28 ležajeva, godišnje tu boravi oko 20 žena, 2019. godine imali smo ih 17, a trenutno u našoj sigurnoj kući boravi jedna štićenica - navela je Buzaljko.