Suđenje za zločine nad Hrvatima Bugojna

federacija, Doboj, kamenovanje, Bugojno, Bugojno, teroristički napad, zarobljenici, ratni zločin, Bugojno, Bugojno, Hrvati, Bakir Izetbegović, ratni zločin, Bugojno, Bugojno, ratni zločin, nestali hrvati, Bugojno, ratni zločin, Bugojno, teror, pismo, Bugojno, Zločini Armije BiH, skandal, Bugojno, Hrvati, ratni zločin, Bugojno
Abdulah Jeleč, nekadašnji načelnik stožera Teritorijalne odbrane (TO) u Bugojnu, ispričao je kako su nakon sukoba između Armije BiH (ABiH) i HVO-a u lipnju 1993. pripadnici HVO-a tražili da se predaju samo Senadu Dautoviću.

- Jedini uvjet je bio da se predaju Dautoviću. To su osobno zahtijevali. Govorili su da u njega imaju povjerenja i da znaju da im se prilikom razmjene neće ništa dogoditi - kazao je svjedok.

Jeleč je iskaz dao pred Sudom BiH u korist odbrane Senada Dautovića, koji je s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Enesom Handžićem optužen za zločine počinjene tijekom 1993. i 1994. godine nad Hrvatima zatočenim na području Bugojna.

Kako se navodi u optužnici, Dautović, bivši član objedinjene komande Armije BiH za Bugojno, i Handžić, pomoćnik komandanta za sigurnost 307. brigade Armije ABiH, terete se za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u Bugojnu, dok su Gasal i Kukavica odgovorni za funkcioniranje logora "Iskra". Zločini koji im se stavljaju na teret počinjeni su za vrijeme sukoba Armije BiH i HVO-a u ovom gradu.

Tijekom unakrsnog ispitivanja Jeleč je kazao da na sastanku komande Armije BiH pred završetak sukoba u Bugojnu 22. lipnja 1993. nije bilo riječi o ratnim zarobljenicima, jer je ishod borbe još bio neizvjestan i "niko nije znao da će se pripadnici HVO-a predati".

Na ovom ročištu su u korist Dautovićeve odbrane iskaze dali i Enis Rujanac, hirurg u bolnici u Bugojnu, te Mustafa Strukar, neuropsihijatar i radnik sanitetske službe u tom gradu.

Obojica su kazali da je za vrijeme sukoba u Bugojnu postojala zajednička ratna vojna bolnica te da su svi koji su trebali medicinsku pomoć to i dobili.

- Za vrijeme sukoba naravno da smo imali pune ruke posla. Potreba za krvlju je bila konstantna, i to nam je bio najveći problem. Međutim, uvijek je bilo ljudi koji su dolazili i davali krv - kazao je Rujanac.

Tijekom unakrsnog ispitivanja oba svjedoka su kazala da nisu vidjela niti čula da je krv uzimana nasilu te da takve tvrdnje ne žele uopće komentirati.

Optužnica tereti Handžića i Dautovića da su, među ostalim, naredili pripadnicima ABiH da iz podrumskih prostorija Salona namještaja "Slavonija DI" izvode zarobljene civile Hrvate i odvode ih u prostorije Doma zdravlja Bugojno, gdje su ih "prisiljavali da daju krv za potrebe ranjenih pripadnika ABiH".

Suđenje se nastavlja 24. studenog.

(Fena)